Godinu dana nakon poplava odgovora još nema

Centar za životnu sredinu je na konferenciji za medije predstavio video spot koji je urađen povodom godišnjice poplava, s ciljem iznošenja mnogobrojnih pitanja koja se građani i građanke BiH još uvijek pitaju, kao i dokument sa stavovima organizacija iz regije o upravljanju rijekama i upravljanju rizicima od poplava.

Igor Kalaba, Koordinator programa Energija i klimatske promjene kazao je kako je stav Centra da su prošlogodišnje poplave posljedica klimatskih promjena, te da će takvi događaji u budućnosti biti sve češći.

''BiH bi se zbog toga trebala pridružiti svjetskim naporima u smanjenju emisija plinova staklene bašte, ali i da se posveti ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Ovo je jedino moguće ako se klimatske promjene integriraju kao značajan faktor u rad svih sektora i razvijanju strategija, od proizvodnje energije, preko zgradarstva do transporta i poljoprivrede'', rekao je.

Inače, Centar za životnu sredinu se problemom klimatskih promjena bavi i kroz kampanju "Stop prljavoj energiji – jer budućnost je obnovljiva“, kojom skreću pažnju javnosti i institucija na prednosti obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti, te se bore protiv izgradnje novih termoelektrana na ugalj koje su među najznačajnijim uzročnicima klimatskih promjena.

Nataša Crnković, Koordinatorica programa Biodiverzitet i zaštićena područja, rekla je kako su prošlogodišnje poplave pokazale da se konvencionalni pristupi upravljanju vodama ne mogu više smatrati adekvatnim.

''Vlasti trebaju uzeti u obzir veliki potencijal poplavnih područja i močvara, koje mogu da služe kao prirodne retenzije. Davanje više prostora rijekama se u svijetu pokazuje kao pozitivna metoda za obranu od poplava, što je u suprotnosti s našim trenutnim pristupom. Močvare isušujemo, umjesto da ih koristimo upravo u ovakve svrhe'', istaknula je.

Iz Centra poručuju da se pitanju poplava zbog prirode problema treba pristupiti ozbiljno i međusektorski. Smanjivanje emisija gasova staklene bašte, upravljanje vodama, šumama, otpadom, podizanje svijesti građana i njihovo organiziranje, kao i sustavi za rano uzbunjivanje i uvezivanje institucija su samo dio napora koji su potrebni za sprječavanje ovakvih prirodnih nepogoda i ublažavanje njihovih posljedica.