Godinu dana borbe s koronavirusom u BiH

Petog ožujka navršava se godina otkako je potvrđen prvi slučaj zaraze novim koronavirusom u Bosni i Hercegovini, šest dana prije nego što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila pandemiju COVID-19 (Corona Virus Disease 2019, bolest respiratornih organa koju izaziva infekcija koronavirusom - SARS-CoV2).

Do danas je broj zaraženih osoba premašio sto trideset tisuća, više od pet tisuća je preminulih od posljedica zaraze, dok stanovništvo Bosne i Hercegovine i dalje iščekuje cijepljenje koje je u svijetu počelo krajem prosinca prošle godine, javlja Anadolu Agency (AA).

Prvi potvrđeni slučaj zaraze koronavirusom bio je kod muškarca iz Banje Luke koji se vratio iz Italije. Potom je zaraza potvrđena kod njegovog sina koji je pohađao osnovnu školu u Banjoj Luci. To je bio i prvi slučaj zaraze u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, dok je u entitetu Federacija BiH prvi slučaj zaraze službeno zabilježen 19. ožujka u Zeničko-dobojskom kantonu.

Kako Bosna i Hercegovina nema ministarstvo zdravstva na državnoj razini, u početku nije bilo jedinstvenog vođenja podataka o kretanju zaraze. Prema službenoj web-stranici Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, od 1. travnja 2020. godine, zbrajanjem podataka iz kriznih stožera i ministarstava zdravstva entiteta Republika Srpska i Federacija BiH te Brčko distrikta, počelo je vođenje evidencije.

U vrijeme kad je potvrđen prvi slučaj obolijevanja od COVID-19 u BiH, u svijetu je prema stranici Worldometer bilo potvrđeno više od 95 tisuća zaraženih i više od tri tisuće smrtnih slučajeva. Uveliko se vodila borba s posljedicama zaraze, počeo je pritisak na zdravstvene ustanove, a vlade su počele s donošenjem protuepidemijskih mjera.

U 2020. ukupan broj zaraženih premašio 100 tisuća

U Bosni i Hercegovini donošenje mjera zaštite stanovništva krenulo je s lokalnih razina, u ovisnosti od toga kako su u pojedinim dijelovima zemlje raspoređene nadležnosti iz ove oblasti.

Od prvih slučajeva zaraze početkom ožujka pa do 31. prosinca 2020. godine, prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, u Bosni i Hercegovini potvrđena su 111.642 slučaja zaraze koronavirusom. Prema izvještaju od 31. prosinca 2020. bilo je više od četiri tisuće umrlih od posljedica zaraze, a aktivno je bilo skoro 30 tisuća slučajeva, dok se do tog trenutka oporavilo više od 77 tisuća osoba.

Službeni podaci kažu da je 1. travnja bilo 457 potvrđenih slučajeva zaraze koronavirusom u Bosni i Hercegovini, a 13 osoba je preminulo. Dvanaest dana kasnije, BiH je bilo je 1.000 zaraženih, a 7. svibnja taj broj iznosio je 2.027.

Početkom svibnja 2020. godine, broj umrlih od posljedica zaraze koronavirusom premašio je 100. Sredinom istog mjeseca je bilo više od 3.000 potvrđenih slučajeva zaraze, dok je 29. lipnja zabilježeno 4.325 zaraženih. U prvom tjednu lipnja broj zaraženih je prešao pet tisuća i iznosio je 5.458.

Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, 9. srpnja 2020. godine potvrđeno je 6.086 zaraženih koronavirusom, taj broj se 15. srpnja povećao na 7.411, a samo šest dana kasnije iznosio je 8.787, da bi 27. srpnja premašio 10.000.

Početkom rujna prošle godine, u BiH je potvrđeno više od 20.000 osoba zaraženih novim koronavirusom, s tim što se u periodu o kojem je riječ zdravstveni sustav polako organizira u djelovanju protiv epidemije, a u okviru toga sve veći broj ljudi biva testiran na prisustvo virusa.

Nažalost, s brojem zaraženih rastao je i broj smrtnih slučajeva od posljedica zaraze, koji je 20, listopada premašio tisuću u BiH. Posljednjeg dana tog mjeseca bilo je 50.090 potvrđenih slučajeva zaraze. U drugoj polovici studenog broj umrlih je premašio dvije tisuće, a 12. prosinca je bilo već više od stotinu tisuću zaraženih u BiH.

usporedo s mjerama, koje su podrazumijevale ograničenje kretanja, uvođenje obveznih mjera higijene kao što je pranje ruku, dezinfekcija, nošenje zaštitne maske, držanje distance od 1,5 do dva metra od druge osobe, kao i uvođenje zabrane kretanja stanovništva u jednom dijelu dana, krenulo se i sa zatvaranjem državnih granica, pojedinih objekata kao što su ugostiteljski objekti, fitnes centri, škole, vrtići, fakulteti...

Ovakve mjere uzrokovale su brojne probleme u gospodarstvu, a posljedica je gubitak posla za mnoge radnike. Zatvaranje, strah od bolesti i briga za egzistenciju uzrokovali su brojne druge zdravstvene, posebno psihičke probleme, koji će, kako upozoravaju stručnjaci, imati dugoročne posljedice i kad pandemija prođe.

Nabavka vakcina i COVAX

Skoro paralelno s pojavim novog smrtonosnog virusa koji je brzo proširio svijetom iz kineske provincije Hubei, grada Wuhana, počela su istraživanja cjepiva protiv koronavirusa. To je mnogima dalo nadu da će pandemija s početkom primjene cjepiva biti brže prevladana, a svijet se vratiti "normalnom" načinu života. Prvo cjepivo u svijetu za hitnu upotrebu odobrene su već krajem prosincu 2020. godine.

U svijetu se zahuktala diplomatska borba za nabavku cjepiva koja traje do danas. Bosna i Hercegovina, kao zemlja sa složenom ustavnom strukturom i ograničenim resursima, bez ministarstva zdravstva na državnoj razini, našla se u grupi onih koje su cjepivom protiv koronavirusa pokušale nabaviti ugovorom putem novoformiranog svjetskog mehanizma za nabavku ovog cjepiva.

Na poziv Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Globalne alijanse za cjepivo (GAVI) i Koalicije za inovacije pripravnosti na epidemiju (CEPI), koji je uslijedio u srpnju 2020. godine, i BiH je pristupila Instrumentu za globalni pristup cjepiva protiv bolesti COVID-19 (COVAX).

Ugovor o nabavci cjepiva GAVI-jem je, nakon odluke Predsjedništva BiH kojom je dano odobrenje za potpisivanje ugovora, potpisan 18. rujna.

"Ova vijest je vrlo značajna podjednako koliko i ohrabrujuća za stanovnike BiH. Ovim činom Bosna i Hercegovina je ispunila sve svoje obveze prema GAVI-ju a koje su bile predviđene do potpisivanja ugovora. Bosna i Hercegovina se činom potpisivanja ugovora sa Globalnom alijansom za cjepivo ubilježila da će među prvim zemljama u svijetu dobiti cjepivo protiv COVID-19", priopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Naručeno je 1.232.000 doza cjepiva, što je trebalo da pokrije 20 posto stanovništva BiH.

U prosincu je uslijedila vijest da je u koordinaciji Ministarstva civilnih poslova BiH, izaslanstvo Europske unije u BiH i nadležnih zdravstvenih institucija Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH, Bosna i Hercegovina pozvana da iskaže potrebe za cjepljenje protiv COVID-19 u sklopu EU mehanizma nabavke.

Priopćeno je kako je "ovim pozivom, pored COVAX mehanizma, Bosni i Hercegovini se otvorila mogućnost da bude dio i EU mehanizma nabavke što je glavni i jedini preduvjet maksimalne sigurnosti u procesu nabavke cjepiva".

Krajem siječnja ove godine, stigla je vijest kako su putem UNICEF-a u BiH stigli frižideri za pohranu cjepiva u ultrahladnom režimu (do - 80 stupnjeva Celzijusa). Dva frižidera, čiji je kapacitet po 500 litara, odnosno 173.550 doza cjepiva, a rečeno je kako su distribuirana Zavodu za javno zdravstvo FBiH u Mostaru i Institutu za javno zdravlje RS u Banjoj Luci. Najavljena je još jedna donacija frižidera, a sve kako bi se osigurali uvjeti za skladištenje cjepiva poput Pfizer-BioNTec, koje je neophodno pohranjivati na minus 70 stupnjeva Celzijusa.

"Kao odabrani logistički koordinator nabavke cjepiva za COVID-19, putem mehanizma COVAX, još jednom napominjemo da su cjepiva javno dobro te da ne smiju biti rezervirana isključivo za bogate države i pojedince. Naš zajednički cilj je zaštititi prvo one najizloženije i najugroženije, a potom i ostatak populacije", rekla je dr. Rownak Khan, predstavnica UNICEF-a za Bosnu i Hercegovinu, prilikom predaje frižidera.

Potom je dolazak naručenih cjepiva najavljen polovicom veljače, nakon što se to nije dogodilo, u medijima se pojavila vijest da cjepiva neće ni do travnja. Uzalud su iz Ministarstva poručivali kako su učinili sve, od plaćanja do osiguranja uvjeta za uvoz, čuvanje i distribuciju cjepiva te početka imunizacije protiv COVID-19, priznavši pritom i da se "pred BiH se postavljaju novi zahtjevi proizvođača".

U međuvremenu, 1. veljače, u Bosnu i Hercegovinu ušao je kontingent od dvije tisuće ruskog cjepiva Sputnik V, koje je naručilo Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite bh. entiteta Republika Srpska, 1. ožujka 20.000 doza prvog komponenta ruskog cjepiva, uz najavu entitetskih vlasti da uskoro stiže još cjepiva istog proizvođača. U utorak, 2. ožujka, sletio je avion iz Srbije, s donacijom od 10 tisuća cjepiva AstraZeneca (Covishield) koje će biti iskorištene za imunizaciju u bh. entitetu Federacija BiH.

Sve ostalo, kad je riječ o cjepivima, do ovog trenutka ostalo je samo na obećanjima vlasti.