Freedom House: Hibridna BiH opterećena korupcijom

Bosna i Hercegovina zadržala je status hibridnog režima – odnosno vlada u tranziciji, zaključak je izvještaja "Zemlje u tranziciji – Antidemokratski zaokret" nevladine organizacije Freedom House za 2021. godinu – u dijelu koji se odnosi na područje zapadnog Balkana.

To znači da, ne spadaju u kategoriju demokratskih država – već među zemlje u kojima je vlast zasnovana na autoritarizmu kao posljedici nepotpune demokratske promjene, piše Glas Amerike.

Takva vlast, u jednoj državi, istovremeno može provoditi političku represiju i raspisuje izbore.

Prema istraživanju koje su sproveli, većina od sedam zapadnobalkanskih zemalja (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija) svrstano je u kategoriju hibridnih režima ili vlada u tranziciji, osim Hrvatske, koja je označena kao polukonsolidirama demokracija.

U dijelu koji se odnosi na zemlje zapadnog Balkana ukazano je da su napredak ostvarile Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija. Nazadovale su Albanija, Kosovo, Crna Gora i Srbija.

Izvještaj američke nevladine organizacije sa sjedištem u Washingtonu dokument je u kome je istražen i opisan način upravljanja u 29 država bivšeg Sovjetskog Saveza i Istočne Europe.

Antidemokratski zaokret

Izvještaj konstatira da se na području Europe i Euroazije nalazi najmanje demokratskih država u posljednjih 26 godina koliko ta organizacija objavljuje izvještaj "Zemlje u tranziciji".

''Širenje autokracije u Europi i Euroaziji ima dalekosežne posljedice, ne samo za regiju, već i za svijet. Demokratski izabrani lideri zanemaruju demokraciju – stvarajući vlastitu iskrivljenu stvarnost u namjeri da konsolidiraju i zadrže vlast. Kroz dosadašnje uspjehe, ti antidemokratski režimi daju primjer i potiču uspon autoritarnosti u susjednim zemljama. Ako izostane kontrola – oni imaju potencijal podrivanja demokracije i legitimizaciju zloupotrebe moći u Europi i šire'', priopćio je Mike Abramowitz  – predsjednik nevladine organizacije Freedom House.

Ukazano je da su, kako je navedeno, mađarski model zarobljavanja medija otvoreno primijenile vlade sličnih opredjeljenja u regiji.

Bosna i Hercegovina – Opterećenost korupcijom

U izvještaju se spominje činjenica da je u BiH uvoz medicinskih ventilatora povjeren firmi za uzgoj voća što podcrtava korupciju u zemlji.

U BiH je poslije deset godina nazadovanja ili stagniranja, prošle godine prvi put ostvareno poboljšanje s rastom u demokratskom skoru sa 3,32 na 3,36 zbog napretka u oblasti Lokalno demokratsko upravljanje. Najgoru ocjenu je BiH dobila u oblasti Nacionalno demokratsko upravljanje (2), s najbolju u oblastima Izborni proces i Civilno društvo (4,5), piše Glas Amerike.

Srbija – provladine klevetničke kampanje

''U Srbiji su predsjednik Aleksandar Vučić i njegova Srpska napredna stranka (SNS) nadgledali sprovođenje klevetničkih kampanja i provladine propagande, što je doprinijelo uvjerljivoj pobjedi te stranke na izborima i formiranju parlamenta u kom nisu zastupljene sve političke snage 2020. godine'', ukazano je u dijelu izvještaja koji se odnosi na Srbiju.

Precizirano je da su se noavisni i kritički mediji suočili s modelom pritisaka, čija je svrha stavljanje pod državnu kontrolu, primijenjenog u Mađarskoj – i u odnosu na tu zemlju u nešto manjoj mjeri u Srbiji.

''Pravna i ekonomska sredstva koriste se za gušenje kritičkih medija, dok se podržava izvještavanje koje je povoljno'', ukazano je u izvještaju.

Srbija je, uz Crnu Goru i Mađarsku, označena kao zemlja koja je nedavno skliznula u kategoriju hibridnih režima, ali, kako je ukazano, još njih hita k reklasifikaciji.

''Zbog toga je utoliko tragičnije kada su opozicijske snage u hibridnim režimima primorane da bojkotiraju izbore zbog dramatično izmijenjenih pravila – kao što se nedavno dogodilo u Gruziji i Srbiji. Iako tako nešto lišava pobjednike legitimiteta i ukazuje na ozbiljne zloupotrebe, bojkoti biračima uskraćuju i ono malo preostalih mogućnosti za promjene. Izbori ne doprinose uvijek napredovanju jedne države iz hibridnog statusa, ali šanse sve svode na nulu – kada nitko ništa ne pokuša'', precizirao je Freedom House u izvještaju.

Crnogorski izbori i utjecaj na demokratske institucije

Istaknuto je da je napredak u posebnoj mjeri potreban na Balkanu – području na kome, kako je ukazano, demokracija nazaduje u većini zemalja.

''Usprkos tome što se tranzicija političke vlasti dogodila u Crnoj Gori 2020. i na Kosovu 2021. i dalje je nejasno hoće li doprinijeti poboljšanju demokratskih institucija. A bez takve institucionalne transformacije teško je ostvariti bilo kakav vid političkog otvaranja'', precizirano je u izvještaju.

U dijelu dokumenta u kom se pominje Crna Gora – ukazuje se na, kako je naznačeno, značajnu izlaznost na parlamentarnim izborima.

''Rekordi su oboreni u Crnoj Gori gdje je oko 77 posto građana s pravom glasa sudjelovalo na izborima. Te brojke su posebno upečatljive u svjetlu pandemije koja je doprinijela slaboj izlaznosti u obližnjoj Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji i Rumunjskoj. Glasači su bili bijesni. Pozadina promjena nakon održanih izbora bili su korupcionaški skandali i druge zloupotrebe moći koji su razotkrili nepočinstva postojećih rukovodstava. Kosovo, Crna Gora, Moldavija i Slovačka imaju daleko najlošiji učinak korupcije u odnosu na ostale države obrađene u izvještaju ‘Zemlje u tranziciji, nego po bilo kom drugom pokazatelju'', navedeno je u dokumentu.

Međutim, okolnosti koje su se dešavale nakon promjena u Crnoj Gori, ali i Bosni i Hercegovini (Banja Luci u kojoj je na izborima za gradonačelnika pobijedio kandidat opozicije, prim.nov.) stvaraju i razloge za zebnju.

''Otežano je bezrezervno slavljenje pobjeda opozicije u Banja Luci ili Crnoj Gori, jer su novi gradonačelnik i nova vlada druge prihvatili etnonacionalističke, isključive stavove'', ističe Freedom House.

Podrivanje institucija

Kada je riječ o ocjenama izvještaja o državama Centralne Europe i Euroazije – u izvještaju Freedom Housea istaknuto da su izabrani lideri država s tih područja podrivaju institucije koje su im omogućile izbor – odbacujući demokratske norme i promovirajući autoritaran način vladavine.

Na listi 29 zemalja – najbolje kotirana je Estonija s učinkom od 84 posto, Rusija se nalazi među sedam posljednjeplasiranih s učinkom od 7 posto. Najlošije pozicionirana država je Turkmenistan s učinkom od nula posto.

''Poljska (sedma pozicija, prim.nov.) i Mađarska (15 pozicija, prim.nov.) pogoršanjem demokratičnosti ističu se u odnosu na ostale zemlje tijekom proteklog desetljeća. Stanje u većini zemalja pobrojanih u izvještaju gore je nego prije deset godina'', zaključeno je u dokumentu.

Istaknuto je i da je u Rusiji i Bjelorusiji, koje su u izvještaju kategorizirane kao konsolidirani autoritarni režimi, represija znatno osnažena tijekom 2020.

Freedom House aludira tu na nasilno razbijanje demonstracija u Bjelorusiji, pokušaj ubojstva ruskog opozicionara Alekseja Navalnog, kao i raspoređivanje ruskih trupa duž granice s Ukrajinom – što, kako je ukazano, prikazuje da ti režimi ne planiraju skoro povlačenje s vlasti.

''Slabljenje demokracije u Europi i Euroaziji duboko zabrinjava – posebno u kontekstu uzastopnog petnaestogodišnjeg pogoršanja u oblasti demokracije na globalnoj razini'', stav je Želike Čaki, autorice izvještaja i direktorice istraživanja za Europu i Euroaziju u Freedom Houseu.

Ona je primijetila i da autoritarnost nije nacionalni problem – već izazov koji se može proširiti na čitava područja i kontinente.