Financije županija vode cijelu buduću generaciju na dno

Samo sedam županija u FBiH sa prošlom godinom akumuliralo je najmanje 228 milijuna KM deficita proračuna, s tim da ovaj iznos nije konačan imajući u vidu da neki od njih nisu u rezultat "ubrojili", između ostalog, pravosnažne i izvršne presude koje u samo jednoj županiji iznose čak 113,7 milijuna KM!

Ovo je, kako pišu banjalučke Nezavisne novine, vidljivo iz izvještaja Ureda za reviziju institucija u FBiH koji je revidirao prošlogodišnje proračune sedam od deset županija, koji su zasad objavljeni.

Deficit tih županija samo za prošlu godinu iznosi najmanje 47 milijuna KM. Neke od županija su dio svog akumuliranog deficita, kao što je slučaj sa Zeničko-dobojskim kantonom, pokrivali dugoročnim zaduženjem.

Revizija se odnosi na Unsko-sanski (USK), Posavski, Zeničko-dobojski (ZDK), Bosansko-podrinjski (BPK), Srednjobosansku , Hercegovačko-neretvanski i Hercegbosansku županiju.

"Javna potrošnja veća je od proračunskih prihoda. U pitanju su stranački interesi zbog glasova i nitko ne može prekinuti taj lanac zbog idućih izbora. Cijela BiH ima taj problem jer bi se bilo kakvo stezanje javne potrošnje, uključujući socijalnu, negativno odrazilo na politički status onih koji su tu na vlasti. S druge strane, oni u opoziciji bi to koristili kao argument za socijalnu neosjetljivost vladajućih krugova", istaknuo je za Nezavisne ekonomski analitičar Kadrija Hodžić, dodavši da je to svrzino kolo iz kojeg nema izlaza.

Kazao je da će, zbog zaduživanja, jedna generacija koja dođe biti u neugodnoj poziciji da mora da krahira. Istaknuo je i da FBiH zbog ustroja troši više od RS jer logika govori da struktura županija zbog ministarstava, voznih parkova i drugog troši više.

"Ogromna je armija socijalno ugroženog stanovništva i tri puta je veća nego u RS. Tako se 200.000 naknada svaki mjesec u FBiH mora isplatiti, i to samo socijalnih, bez mirovina", kaže Hodžić.

Naglasio je da, ako bi postali socijalno neosjetljivi i to počeli rezati, onda stranke ne bi imale glasačku vojsku i gube na izborima. Smatra da je 2006. godina bila ključna za proračunsku potrošnju jer je stranka koja je bila na vlasti tada uvela u socijalna prava veliki broj ljudi koje kasnije proračun ne može da izdrži.

"Kada bi se rezale plaće, to bi bilo malo, a dobili bismo suprotan efekt da nitko ne bi radio u javnom sektoru", dodao je Hodžić.

Istaknuo je da treba rezati dodatne naknade koje imaju zaposleni, a kao jedno od rješenja vidi smanjenje djelatnosti županija, ali sumnja da će do toga doći "jer smo blokirani politikom".

Prema revizorskim izvještajima, neke županije su čak i planirali deficit proračuna, što nije u skladu s propisima. Neki proračunski korisnici su trošili više nego što im je bilo odobreno. Primjer je Zeničko-dobojski kanton gdje se proračunski korisnici nisu pridržavali ograničenja te je potrošeno oko tri milijuna KM više od proračunskih odobrenih.

Neke od županija su pogrešno iskazivali rezultat, što su revizori zamjerili pa tako, prema njihovim nalazima, iskazani suficit nakon sagledavanja zapravo izađe na deficit. Jedino je Posavska županija ispravno iskazala suficit od oko tri milijuna KM kojim je akumulirani deficit smanjio na oko 3,1 milijuna KM.

Plaće članova vlada i skupština nisu bile zanemarive. Premijeri su imali, u zavisnosti od županijama o kojem je riječ, i do 3.700 neto plaće (HNŽ), ministri do 3.342 (također u HNŽ), profesionalni zastupnici i do 2.632 KM plate u USK u čijoj skupštini su zastupnici imali 1.800 KM paušala uz 150 KM naknade za nazočnost sjednicama.

Zaposlenim je uglavnom isplaćivan regres i pored negativnog financijskog rezultata. Neki od nalaza revizora su da je po 3.000 KM dato predsjedavajućoj Skupštine i poslaniku Bosansko-podrinjskog kantona za troškove obrazovanja za specijalistički studij - zvanje magistra pravnih znanosti.

U Hercegbosanskoj županiji predsjednik Skupštine je imao šest savjetnika. U USK su neki računi za ugostiteljske usluge dostizali 5.700 KM.

Ministar unutarnjih poslova HNŽ je koristio dva broja mobilnog telefona sa ograničenjem troškova na po 150 KM iako je odlukom Vlade ministru odobren limit od ukupno 150 KM mjesečno. U SBŽ je ministru unutarnjih poslova uvećana plaća za 30 posto na ime posebnog dodatka za posebne uvjete rada, što zakon ne predviđa.

Novinari banjalučkog lista kontaktirali su neka od ministarstava financija županija, ali ministri su na godišnjem odmoru.