Fetva o marami: Hidžab je vjerska obveza muslimanki u BiH

Šesta redovna sjednica Vijeća muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, pod predsjedavanjem reisu-l-uleme Husein-ef. Kavazovića, održana je 25. veljače 2016. godine u Sarajevu. Pored zamjenika reisu-l-uleme Husein-ef. Smajića i muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, sjednici su prisustvovali i članovi Rijaseta Islamske zajednice.

Vijeće muftija je razmatralo prijedlog i usvojilo vjersko tumačenje nošenja marame - hidžaba u šerijatskom pravu i po ovom pitanju donijelo fetvu o tretmanu marame - hidžaba u učenju islama.

Razmatrajući implikacije zaključka Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine, kojim se daje tumačenje zakonskih odredbi o sudovima u kontekstu zabrane nošenja vjerskih simbola i obilježja uposlenim u pravosudnim institucijama, a kojima se diskriminiraju muslimanke koje nose maramu, Vijeće muftija je donijelo fetvu u kojoj se kaže: "Hidžab, odnosno marama koju nose muslimanke jeste vjerska obaveza i odjevna praksa muslimanke propisana osnovnim izvorima islama, Kur'anom i Sunnetom, te Idžmaom".

U fetvi se dalje ističe da se pojam hidžaba u užem smislu koristi kao sinonim za pokrivanje glave maramom, a u širem smislu kao poseban stil odijevanja koji je u skladu sa islamskim normama.

"U odnosu na međunarodne kodifikacije ljudskih prava hidžab spada u domen ispovijedanja vjere. Prema tumačenju naše (hanefijske) pravne škole te većine ostalih pravnih škola i samostalnih mudžtehida, hidžab u širem smislu podrazumijeva pokrivanje cijelog tijela izuzev lica i šaka. Pokrivanje lica (nikab, burka, feredža) ne spada u vjerske obaveze muslimanke", navedeno je u fetvi.

"Hidžab, odnosno marama u islamskoj tradiciji ne tretira se kao poseban vjerski simbol i obilježje, kao što to nisu ni ostali odjevni predmeti kojima se pokrivaju drugi dijelovi ljudskog tijela, a koji, također, čine sastavni dio odjevne prakse muslimanke, te stoga ne mogu biti obuhvaćeni zakonskom odredbom o zabrani isticanja vjerskih simbola i obilježja u pravosudnim institucijama.

Podržavajući načelno zakonsku odredbu o zabrani isticanja vjerskih simbola i obilježja u pravosudnim institucijama, kao i princip odvojenosti vjerskih institucija i države, uzimajući u obzir činjenicu da marama koju nose muslimanke ne predstavlja simbol i obilježje islama, Vijeće muftija smatra da bi zabrana nošenja marame ženama muslimankama u pravosudnim i drugim institucijama predstavljala flagrantan oblik diskriminacije i kršenje njihovih vjerskih i ljudskih prava.

Uzimajući u obzir činjenicu da Kur'an na više mjesta izričito naređuje da se prilikom suđenja i svjedočenja primjenjuje princip istine i pravde makar to bilo i protiv bližnje rodbine, jasno je da nema mjesta bojazni da bi nošenje marame, kao manifestacije prava na slobodu vjere, moglo uzrokovati vjerski motiviranu pristrasnost. Nekorektno je i nepravedno pripisivati nekome pristrasnost na osnovu, Ustavom i zakonom zagarantiranog, manifestiranja prava na slobodu vjere", kaže se u fetvi Vijeća muftija.

Zaključci u vezi rasprave o marami

Prateći i analizirajući raspravu u javnosti koja se otvorila u povodu slobode izbora muslimanki da nose maramu kao svoju vjersku obavezu, Vijeće muftija je donijelo slijedeće zaključke:

- Naše je povijesno iskustvo pokazalo da je mnogo prisutnija i izraženija opasnost od nacionalno motivirane nego od eventualne vjerski motivirane pristrasnosti.

- Vijeće muftija s indignacijom osuđuje i odbacuje ideološke kvalifikacije i predrasude (o vraćanju u srednjovjekovlje i sl.), netoleranciju pa i govor mržnje koje su iskazivali pojedini sudionici, uključujući i pojedince iz reda sudaca i pravnika, u svojim diskusijama i komentarima o pitanju koje se u svim relevantnim pravnim aktima o ljudskim pravima ubraja u osnovna ljudska prava.

- Vijeće muftija daje punu podršku muslimankama u borbi za njihova vjerska i ljudska prava, te poziva nadležne nivoe vlasti Bosne i Hercegovine da preispitaju zakonske odredbe o pravosuđu poštujući zakonsku poziciju Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini kao jedinog legitimnog tumača učenja i propisa islama u Bosni i Hercegovini.

- Vijeće muftija poziva sve građane Bosne i Hercegovine, posebno predstavnike zakonodavne, izvršne i pravosudne vlasti te vjerske lidere, da daju svoj puni doprinos izgradnji društva tolerancije, suživota, međusobnog razumijevanja i poštovanja.

Rasprava o vaninstitucionalnom djelovanju pojedinaca i grupa

U okviru rasprave o vaninstitucionalnom djelovanju pojedinaca i grupa, muftije su prezentirale poduzete aktivnosti u realizaciji zaključka reisu-l-uleme o razgovorima s pojedincima i grupama koje vrše poslove iz nadležnosti Islamske zajednice i njihovom uključivanju u Islamsku zajednicu i zatvaranju nelegalnih objekata u kojima se vrše vjerski obredi.

Reisu-l-ulema Husein-ef. Kavazović je istaknuo da je čvrsto opredjeljenje Islamske zajednice da u procesu razgovora pomogne muslimanima u ostvarivanju njihovih vjerskih prava i sačuva ih od opasnih izazova i štetne indoktrinacije. Reisu-l-ulema je istaknuo da je razgovor proces koji traje i koji treba dati korisne rezultate za sve muslimane.

U raspravi je kazano da se najveći broj pojedinaca i grupa odazvao pozivu Islamske zajednice i u otvorenim razgovorima iskazali su spremnost na usklađivanje svojih aktivnosti sa normativima Islamske zajednice, te prihvatili poziv na zatvaranje objekata koji nemaju potrebna odobrenja i da surađuju sa Islamskom zajednicom u interesu očuvanja sloge i jedinstva muslimana. Konstatirano je da su već u ovoj fazi rezultati veoma pozitivni i ohrabrujući, a posebno je naglašeno veliko razumijevanje i podrška muslimana.

Vijeće muftija je usvojilo instrukciju i ostale neophodne akte za efikasno vođenje razgovora sa pojedincima i grupama koje vaninstitucionalno vrše djelatnosti Islamske zajednice i u kojima se precizira da osnov za razgovor među muslimanima i rješavanje razlika i sporova među njima mora biti utemeljen na Šerijatu - Kur’anu, a. š., i sunnetu Muhammeda s.a.v.s.

Instrukcija naglašava da će Islamska zajednica nastojati osigurati uvjete za izvršavanje islamskih dužnosti i propisa i da je u tom pogledu otvorena za prihvatanje dobrih ideja i projekta, kao i da razgovara o svim primjedbama, prigovorima i kritikama kako u odnosu na institucije tako i u odnosu na uposlenike i nositelje vjerskog autoriteta.

Kao što je neophodno ovlaštenje za obavljanje obreda u džematu isto tako je obavezno odobrenje za prostore u kojima se okuplja džemat, odnosno izvodi mektebska nastava ili vjersko podučavanje, a funkcionalnost tih prostora procijenit će Islamska zajednica.

Svi pripadnici i članovi Zajednice koristit će objekte Islamske zajednice na odgovarajući način, dok Islamska zajednica ostavlja mogućnost da, shodno potrebama, određeni objekti budu uvedeni u vakuf Zajednice i služit će kao vjerski objekti Zajednice za to područje, odnosno džemat.

Također, Vijeće muftija je zaključilo da se nastave razgovori sa svim pojedincima i grupama i u narednom periodu, o čemu će izvještaj biti upućen na usvajanje Saboru Islamske zajednice.

Podrška reisu-l-ulemi

Vijeće muftija najoštrije je osudilo posljednje prijetnje muslimanima i reisu-l-ulemi Husein-ef. Kavazoviću i dalo punu podršku reisu-l-ulemi u njegovom radu na zaštiti vjerskih prava i sloboda muslimana, uključujući i osudu nasilnog ekstremizma.

Vijeće muftija odalo je priznanje i zahvalnost Mešihatu Islamske zajednice u Srbiji za veliki trud i podršku migrantima s Bliskog istoka na njihovom putu kroz Srbiju, navodi se u priopćenju iz novinske agencije MINA.