Federalni megakantoni, megapodvala ili treći bh. entitet?

Smanjenje administrativnog aparata entitetu Federacija Bosne i hercegovine, ali i velike uštede ključni su argumenti predsjednicima Stranke demokratske akcije i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, Bakiru Izetbegoviću i Draganu Čoviću, u prijedlogu o stvaranju novih kantona, takozvanih megakantona u tom bosanskohercegovačkom entitetu.

Prema tom prijedlogu, neki kantoni u Federaciji Bosne i Hercegovine bi se spojili, čime bi se pristupilo unutrašnjoj reorganizaciji tog dijela države.

No, prijedlogu su se usprotivili čelnici Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine, koji su prijedlog okarakterizirli kao "megapodvalu", jer bi se, po njihovom mišljenju, Federacija tako podijelila na bošnjački i hrvatski dio te tako stvorile etnički čiste teritorije, piše Al Jazeera.

Predsjednik Glavnog odbora SDA Halid Genjac odgovara da je cilj ujedinjenja kantona racionalizacija. Ideja je, kaže on, da se kantoni udruže po geografskom i prometnom principu.

"Ideja je bila da se Srednjobosanski kanton i Hercegovačko-neretvanski kanton ujedine, da se udruže Zapadno-hercegovački i Livanjski kanton, da se Bosanskopodrinjski kanton Goražde pripoji Kantonu Sarajevo i da se vidi kako stoje Tuzlanski i Zeničko-dobojski kanton. Međutim, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Božo Ljubić je nedavno istaknuo da on nije za tu ideju i da je to stav HNS-a, tako da nisam siguran da li će od te ideje biti išta", zaključio je Genjac, koji je dodao da je ta ideja potekla iz vrha SDA.

Regionalna reorganizacija

Jedan od potpredsjednika SDP-a BiH Miro Lazović smatra da spajanje kantona u Federaciji nije realna opcija. Po njemu je i sadašnja podjela Bosne i Hercegovine na dva entiteta neprirodna i da se suprotstavlja tradiciji bosanskohercegovačkog načina života.

"Federacija, koja se sastoji od 10 kantona, dodatno usložnjava atmosferu političkog, ekonomskog i socijalnog života u Bosni i Hercegovini, i to je jedno neracionalno, neefikasno i veoma skupo rješenje. U tom kontekstu, za očekivati je da se krene u ustavno-pravnu i teritorijalnu reorganizaciju Bosne i Hercegovine, ali ne na način da se kantoni ujedine", mišljenja je Lazović.

Podsjetio je da je prije nekoliko godina američka administracija u Bosni i Hercegovini pokrenula projekt reforme Ustava te smatra kako se treba držati tog projekta.

"Taj projekt je bio na razmatranju u federalnom Parlamentu i trebalo bi se vratiti suštini tog rješenja”, tvrdi Lazović i dodaje da bi spajanjem određenih kantona mogle nastati dileme i strahovi kod građana Federacije.

Po njegovom mišljenju, "spajanja (kantona) bi moglo dovesti do toga da se stvore etnički čisti kantoni i nove izborne jedinice, koje bi bile etnički teritorijalizirane".

"Bakir Izetbegović i Dragan Čović ne spominju dijelove (bh. entiteta) Republike Srpske, koji bi u nekoj novoj kantonalnoj reorganizaciji Federacije bili dotaknuti. U tom kontekstu, čini mi se da bi se moglo razmišljati o novoj organizaciji Bosne i Hercegovine na regionalnim principima, koji bi isključivali etničku teritorijalizaciju. Mislim da će SDP BiH ostati vjeran ideji regionalne reorganizacije Bosne i Hercegovine", zaključio je Lazović, nekadašnji predsjednik Skupštine Republike Bosne i Hercegovine.

Profesor na Sveučilištu u Mostaru Slavo Kukić smatra da je za takvu reorganizacija potrebna politička volja i da se mnoge stvari moraju poklopiti.

"Mislim da je postojeća teritorijalna struktura Bosne i Hercegovine neracionalna i da guta veliki broj sredstava koja se mogu usmjeriti u razvoj. U ovom trenutku je nerealno očekivati da se korekcijama podvrgne kompletna teritorijalna struktura Bosne i Hercegovine, zbog činjenice da RS ne pristaje na to", smatra Kukić.

Sasvim je izvjesno, nastavlja, da su "korekcije Federaciji potrebnije, jer ona ima puno kompleksniju strukturu".

Treći entitet

Tvrdi da ako Izetbegović i Čović iskazuju želju da racionaliziraju Federaciju, nema ništa logičnije od toga da kantonalne razine, kao središnje razine vlasti, potpuno eliminiraju.

"Ovdje se radi o geografskom prostoru sa dva milijuna stanovnika, u kojem doista nema razloga da postoji razina vlasti između općine i Federacije. Ako nisu spremni na to, onda se postavlja pitanje da li je njihova spremnost za racionalizaciju istinska, ili iza nje stoji nešto drugo", objašnjava Kukić.

Prema njegovim projekcijama, spajanje kantona bi se izvelo na taj način da bi jedan kanton obuhvatio Zapadnohercegovački i Livanjski kanton, drugi Hercegovačko-neretvanski i Srednjobosanski kanton te bi oni postali jedna jedinstvena cjelina, koja bi činila hrvatsku federalnu jedinicu, odnosno treći entitet, piše Al Jazeera.

"Ako je to posrijedi, onda je to ideja koja je dezintegrirajuća i koju se ne smije podržati. Ta reorganizacija bi bila udar na stabilnost Bosne i Hercegovine i potpuno bi obesmislila postojanje građanskih stranaka u Bosni i Hercegovini. Izazvala bi novo demografsko pomjeranje stanovništva. To bi značilo da se vraćamo u 17. stoljeće, a tada je Bosna i Hercegovina nalikovala na 'tigrovu kožu'", zaključio je Kukić.

Iz HDZ-a BiH su Al Jazeeri kazali da službenog stava prema ideji o megakantonima još nemaju i da se konkretni dogovori tek očekuju. Iako smo stupili u kontakt i s Marinkom Čavarom, predsjednikom Federacije Bosne i Hercegovine i članom Predsjedništva HDZ-a BiH, nije bio voljan dati izjavu.