Federacija neće rusko cjepivo, a RS hoće
Najviši dužnosnici bosanskih Srba najavili su u srijedu kako će tražiti da Bosna i Hercegovina što prije nabavi rusko cjepivo protiv koronavirusa, dok u bošnjačko-hrvatskoj Federaciji BiH kažu da će slijediti odluke koje o tom cjepivu donese Europska unija.
Predsjednik Vladimir Putin u utorak je objavio da je Rusija postala prva zemlja na svijetu koja je dala odobrenje za cjepivo protiv virusa koji uzrokuje covid-19 nakon manje od dva mjeseca ispitivanja sigurnosti i djelovanja toga cjepiva na ljudima.
Dodik vjeruje u rusko cjepivo
Taj je potez Moskve izazvao osudu zapadnih medicinskih stručnjaka zbog toga što nisu provedena opsežna i dugotrajna klinička ispitivanja toga cjepiva na velikoj populaciji koja bi pokazala je li cjepivo sigurno za primjenu i učinkovito.
Srpski član kolektivnog predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je u srijedu u Banjoj Luci kako je uvjeren da su Rusi temeljito ispitali kvalitetu i učinkovitost cjepiva pa bi ga stoga što prije trebalo nabaviti.
"Ja u to (cjepivo) vjerujem", kazao je Dodik koji se ranije tijekom dana sastao s ruskim veleposlanikom Peterom Ivancovim.
Predsjednik vlade Republike Srpske Radovan Višković smatra kako nema razloga da se odmah ne poduzmu mjere za nabavu cjepiva. "Važno je da... stanemo u red za cjepivo čim se pojavi na tržištu", kazao je Višković.
No, ravnatelj Instituta za javno zdravstvo RS-a Branislav Zeljković suzdržan je u pogledu ruskog cjepiva i ističe da ga tek treba analizirati.
"Pošto cjepiva spadaju u visokorizične lijekove, nužno je procijeniti ispunjava li cjepivo sve standarde koji se zahtijevaju u našoj zemlji", kazao je Zemljković novinarima istaknuvši kako u ovom trenutku nema dovoljno informacija da bi se donio bilo kakav zaključak.
Federacija će slijediti EU
Pomoćnik ministra zdravstva Federacije BiH Goran Čerkez kazao je pak kako nitko iz tog entiteta nije kontaktirao Ruse niti se zanimao za cjepivo koje Moskva reklamira.
"Federacija BiH će glede nabave cjepiva slijediti politiku Europske unije, stav svjetskih zdravstvenih stručnjaka i preporuka vodećih istraživača", kazao je Čerkez za N1.
Iako visoko decentralizirani ustroj BiH entitetima daje velike ovlasti, uvoz i distrubucija medicinskih proizvoda i lijekova jedno je od rijetkih područja koje je regulirano na džavnoj razini.
Agencija za lijekove BiH ima isključive ovlasti odobravati što se može uvoziti, a takve se suglasnosti daju nakon temeljitih provjera koje provode ovlaštene medicinske ustanove.
No i u odlukama tog tijela postoje politički uplivi jer se sedam članova povjerenstva za lijekove biraju "po ključu", odnosno iz dva entiteta i distrikta Brčko i zagovaraju odluke koje se tamo donose.
Ravnatelj te agencije Aleksandar Zolak tako je u ožujku presudno utjecao da se na tržišu BiH dopusti plasman nekih od ruskih "biosličnih" lijekova iako su se tome oštro protivili članovi povjerenstva za lijekove iz Federacije BiH, upozoravajući kako oni nisu dovoljno ispitani pa stoga njihova uporaba nije dopuštena na tržištu Europske unije, navodi Hina.
U pitanju su ruske "kopije" odnosno lijekovi koji imaju sličan učinak kao originalni biološki lijekovi, ali nemaju identičnu kemijsku strukturu. Najveća im je prednost to što su oko 30 posto jeftiniji od originalnih lijekova.
