FBiH dobila novi zakon o zaštiti prirode; Uspostavlja se Zavod za zaštitu prirode

Nakon Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH, novi Zakon o zaštiti prirode usvojio je i Dom naroda, čime je Federacija BiH dobila novi zakon koji će regulirati oblast zaštite prirode.

U odnosu na Zakon iz 2003. godine novi Zakon o zaštiti prirode predstavlja nadogradnju zakona vršenu zbog usklađivanja s europskim direktivama, posebno u dijelu koji se odnosi na ptice i staništa. To znači da je u regulatornom dijelu sada puno bolje uređen zakon, a važno je i da se operativno dobro organiziraju institucije koje će upravljati, pogotovo zaštićenim područjima prirode – rekao je u razgovoru za Agenciju FENA Mehmed Cero, pomoćnik federalne ministrice okoliša i turizma.

Tako se novim zakonom predviđa uspostava Federalnog zavoda za zaštitu prirode, kao neophodne stručne institucije za provođenje zakona. Uspostava Federalnog zavoda će biti razmatrana u okviru sveukupnih aktivnosti reorganizacije i racionalnizacije za okoliš relevantnih institucija, odnosno uspostave Federalne agencije za zaštitu okoliša.

Po broju članova 'Zakon o zaštiti prirode pet puta je veći od prijašnjeg zakona, koji je imao 50, dok novi ima 250 članova zbog važnih odredbi iz europske prakse'. Do sada je na nivou Federacije BiH uspostavljen jedan nacionalni park i na nivou županija više spomenika prirode i zaštićenih pejzaža.

Po Prostornom planu, a i po Strategiji za zaštitu prirode predviđeno je da se do 15 posto teritorije BiH, a otprilike toliko i u Federaciji BiH stavi pod određeni režim zaštite radi održivog upravljanja u zaštićenim područjima, odnosno da se zaštite staništa, sav biljni i životinjski svijet, te svijet gljiva – navodi Cero.

Naime, Zakon iz 2003. godine bio je samo djelomično usklađen s dvije najvažnije EU direktive iz oblasti zaštite prirode i to: direktivom o pticama sa stupnjem usuglašenosti od četiri posto i direktivom o staništima sa stupnjem usuglašenosti od 18 posto.

Donošenjem novog Zakona o zaštiti prirode stupanj usuglašenosti sa navedenim direktivama se povećao, te je ostalo još oko 10 posto da se zakon o zaštiti prirode u potpunosti uskladi sa zakonodavstvom Europske unije iz ove oblasti – kazao je Cero. Izrada novog zakona o zaštiti prirode primarno je bila bazirana na rezultatima projekta pod nazivom 'Monitoring napretka usklađenosti okolišne legislative u zemljama jugoistočne Europe sa legislativom Europske unije'.

Ovim zakonom se, među ostalim, uređuju: nadležnosti tijela koja izvršavaju poslove zaštite prirode, opće mjere očuvanja prirode, ocjena prihvatljivosti zahvata u prirodi, zaštita i očuvanje biološke raznolikosti, šumskih ekosustava, kraških ekosustava, vode i vlažnih staništa, uspostava europske ekološke mreže posebno zaštićenih područja – tzv. Natura 2000, mjere zaštite vrsta i podvrsta.

Također, zakonom se uređuje i prekogranični promet zaštićenim divljim vrstama i podvrstama, mjere zaštite minerala i fosila, zaštićene prirodne vrijednosti, naknada štete, podsticajne mjere, koncesije i koncesijska odobrenja na zaštićenim prirodnim vrijednostima i speleološkim objektima, kao i inspekcijski nadzor i kaznene odredbe.