Europski čelnici na summitu posvećenom ekonomskim temama

Europski čelnici okupit će se u četvrtak i petak na proljetnom summitu Europske unije, koji će uglavnom biti posvećen ekonomskim temama.

Ne očekuju se nikakve odluke, a čelnici zemalja članica razgovarat će o provedbi brojnih mjera i reformi koje su donesene od početka krize, a koje su uglavnom išle na rezanje rashoda i ozdravljenje javnih financija, te kako u tim okolnostima potaknuti ekonomski rast i zapošljavanje.

Većina zemalja članica slaže se da je srednjoročno i dugoročno gledajući nemoguće osigurati rast bez zdravih i održivih javnih financija, ali dio zemalja koje su najteže pogođene krizom željele bi imati više vremena za dovođenje svojih financija u red kako bi na taj način pokušale pokrenuti rast ili barem zaustaviti pad ekonomskih aktivnosti.

''Od početka krize najviše smo radili na uspostavi financijske stabilnosti, rješavanju uzroka krize i postavljanju temelja za oporavak i otvaranje radnih mjesta i u tome smo dosta postigli. S obzirom na recesiju 2012. i današnju relativnu stagnaciju ekonomskih aktivnosti, vrlo je važno da svi ostanemo mobilizirani. Moramo nastaviti s naporima na održavanju stabilnosti te sve mjere donesene za pokretanje rasta i konkurentnosti pretvoriti u konkretne akcije i rezultate te dati apsolutni prioritet zapošljavanju mladih, kaže se u pismu predsjednika Europskog vijeća Hermana Van Rompuya upućenog čelnicima zemalja članica kojima ih poziva na summit.

Europski sindikati pozvali su na protest protiv politike štednje u četvrtak u Bruxellesu, gdje se očekuje nekoliko hiljada osoba. Sindikati smatraju da se treba napustiti politika štednje jer je imala uništavajući učinak na ekonomiju.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso izjavio je u srijedu na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu da "postoji opravdano razočaranje sporim oporavkom realne ekonomije".

Čelnici EU-a trebali bi zemljama članicama uputiti smjernice za izradu nacionalnih ekonomskih programa na temelju Godišnjeg pregleda rasta, koje je Komisija objavila u siječnju i na temelju zimskih ekonomskih prognoza objavljenih 22. veljače. Zemlje članice trebaju Komisiji dostaviti svoje ekonomske nacionalne programe do polovice travnja. Riječ je europskom semestru, novom instrumentu EU-a za koordinaciju ekonomskih politika između zemalja članica, u kojem će prvi put sudjelovati i Hrvatska, iako neformalno jer ona postaje članicom na početku druge polovine godine, javlja Hina.

Europski semestar je šestomjesečno razdoblje u kojem države članice na europskom nivou usklađuju svoje proračunske, makroekonomske infrastrukturne politike kako bi Europska komisija mogla pravodobno upozoriti zemlje članice na moguće krize.

Europski semestar je jedan od niza instrumenata, koje je uvela Europska unija kako bi spriječila ponavljanje sadašnje teške financijske i ekonomske krize.

U četvrtak navečer, nakon radne večere, održat će posebni samit 17 čelnika zemalja eurozone. U petak se summit nastavlja raspravom o odnosima s Rusijom, ali o tome neće biti pisanih zaključaka.

Prema slovenskim izvorima, Ljubljana bi željela u zaključke summita uključiti pozdrav dogovora o Ljubljanskoj banci, koji su u ponedjeljak potpisali premijeri Hrvatske i Slovenije Zoran Milanović i Janez Janša, kako bi na taj način potpisani memorandum postao dio evropskih dokumenata, što bi, po slovenskom stajalištu, trebalo biti dodatno jamstvo da će se dogovor poštovati.