Europa upozorava na policijsko nasilje u BiH

Policijsko zlostavljanje pritvorenih i dalje je ozbiljan problem u Bosni i Hercegovini i zahtijeva djelovanje institucija, naveo je Odbor Vijeća Europe za borbu protiv torture (CPT) u izvještaju o svojoj posjeti BiH u rujnu 2021. godine.

Prema nalazima izvještaja, članovi Odbora dobili su brojne navode o fizičkom maltretiranju pritvorenih osoba od policijskih službenika, a posebno od policije u Kantonu Sarajevo. Takve pritužbe zabilježili su i tijekom posjete u 2019. godini.

"One su se uglavnom sastojale od šamara, udaraca šakama, nogama palicama i oružjem, i policajci su ga koristili protiv osoba osumnjičenih za kaznena djela, bilo u vrijeme njihovog privođenja ili tijekom ispitivanja", navode iz Odbora.

Ozbiljan problem

Odbor smatra da policijsko zlostavljanje ostaje ozbiljan problem koji zahtijeva odlučnu akciju bh. vlasti, uključujući formalnu izjavu na najvišoj političkoj razini o nultoj toleranciji za nedolično ponašanje policije, ciljanu obuku policajaca i uvođenje pristupa istražnog ispitivanja osoba osumnjičenih za kaznena djela.

Delegacija Odbora ispitala je postupanje različitih policijskih agencija u BiH prema uhićenicima, posebno u Federaciji, te efikasnost tužiteljskih istraga o navodima o policijskom zlostavljanju. Također, ispitano je i postupanje prema pritvorenicima u četiri zatvorske ustanove u nadležnosti Federalnog i Državnog ministarstva pravde.

Tukli ih dok su ležali na podu

U izvještaju su, uz medicinske dokaze, navedene i izjave zatvorenika koji su govorili najčešće o tome da su ih policijski službenici, pretežno iz specijalnih jedinica, tukli tijekom uhićenja i ispitivanja, dok su ležali na podu vezanih ruku. Neki od zatvorenika tvrdili su da su proveli nekoliko sati ili cijelu noć vezani lisicama za neki komad namještaja u uredu kriminalističkih inspektora ili u pritvorskoj ćeliji, bez hrane, vode ili mogućnosti korištenja toaleta.

Osim nasilja u zatvorskim jedinicama, delegacija je zabilježila i nekoliko pritužbi o prekomjernoj upotrebi sile, koja se sastojala od udaraca i šamara, kao i vrijeđanju pritvorenika u kazneno-popravnim zavodima u Sarajevu i Zenici, te državnom zatvoru.

Neprocesuiranje policijskog nasilja

Odvjetnica Nina Kisić, zastupnica oštećenih u nekoliko prijavljenih slučajeva, nasilja za Detektor kaže da je dosta manje takvih slučajeva nego ranije, ali da bi razloge za to mogli potražiti u bojazni zatvorenika da bi zbog prijavljivanja nasilja moglo doći do gorih posljedica. Dodaje i da je neodgovarajuće procesuiranje ovakvih slučajeva gorući problem.

"Neprocesuiranje policijskog nasilja u BiH je u jednom slučaju dovelo do smrti, u slučaju u kojem se vodi postupak po potvrđenoj optužnici, ali je i dalje jako, jako često. Kada se i prijavi, ne procesuira se hitno, ne urade se vještačenja i postoji dojam da i tužiteljstva čekaju da predmeti 'umru prirodnom smrću'", pojašnjava Kisić.

Kritizirali rad pravosudnih i pravnih organa

Ona rješenje ovakvih slučajeva vidi u imenovanju posebnih tužitelja u svakom tužiteljstvu koji bi se bavili slučajevima policijskog nasilja, zbog kompleksnosti problema i mogućnosti zloupotrebe.

Odbor je kritizirao rad pravosudnih i pravnih organa na provjeri navoda o lošem tretmanu, te otkrio da su istrage neefikasne i nedovoljno ažurne i temeljite. Tužitelji su kritizirani zbog formalističkog pristupa u komunikaciji i suradnji s policijom te nedostatak proaktivnosti. Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću su predložili da u suradnji sa ministarstvima unutarnjih poslova usvoji obavezujuće uputstvo o metodologiji istraga u slučajevima navodnog policijskog zlostavljanja, prema kojoj bi tužitelji i članovi nadzornih mehanizama policije bili obučeni.

Pravo na pristup odvjetniku

Članovi Odbora su naveli da je potrebno osigurati pritvorenicima i zatvorenicima pravo na pristup odvjetniku od početka pritvora, pa sve do svakog saslušanja, kao i obavljanje ljekarskog pregleda bez prisustva policajca i vezanja. Uhapšene osobe bi trebale biti u potpunosti informirane o svojim pravima, a razgovori u policiji bi trebali biti snimani audio i video uređajima.

Poseban dio izvještaja posvećen je uvjetima boravka u zatvorskim i pritvorskim jedinicama u BiH, te je Odbor ponovo preporučio da je potrebno poduzeti korake koji bi osigurali da sve policijske ćelije ispunjavaju minimalne zahtjeve u pogledu veličine, održavanja, čistoće i osvjetljenja, kao i da sve osobe koje se nalaze u pritvoru trebaju dobiti barem jedan topli obrok dnevno.

Mali napredak u pružanju zdravstvene zaštite

U izvještaju se navodi da u vrijeme posjete Odbora još uvijek nije postojao režim aktivnosti van ćelije za pritvorenike, ali da su ohrabreni početnim naporima u državnom zatvoru gdje su pritvorenici mogli provesti najmanje dva do tri sata dnevno van ćelije. Drugi zatvori im nisu nudili takve mogućnosti, te su neki od njih provodili u svojim ćelijama i više od 22 sata dnevno, zbog čega su iz Odbora pozvali vlasti u BiH da poduzmu korake kako bi radikalno poboljšali ovaj režim za pritvorenike. Također, upozorili su i na postojanje potrebe za uvođenje rodno specifičnog pristupa za žene koje se nalaze u pritvoru.

Mali napredak članovi komisije zabilježili su i u pogledu pružanja zdravstvene zaštite, ali uz napomenu da je potrebno da ministarstva pravde i zdravstva u Federaciji rade zajedno na poboljšanju pružanja zdravstvene zaštite za osobe u istražnom pritvoru.

Kisić kaže da primijeti pomake, poput onih u zavodu Miljacka u Sarajevu sa efikasnijim procedurama i boljim uvjetima, ali da predstoji još puno posla.

Iako su naveli da je njihova suradnja s vlastima u BiH bila odlična, članovi Odbora upozorili su da nedostaje efikasna akcija i napredak u odnosu na preporuke iz Izvještaja koji su sačinili 2019. godine, kao i da suradnja podrazumijeva i obavezu otklanjanja nedostataka koje ova komisija utvrdi.