Europa na granici pucanja - sedam ključnih problema

Economist Intelligence Unit (EIU) objavio je najnoviji izvještaj pod nazivom "Europe stretched to the limit" (Europa na granici pucanja), u kojem opisuju sedam ključnih problema koji ugrožavaju Europsku uniju u ekonomskom i političkom smislu te koji bi mogli dovesti do raspada EU.

Ostanak Velike Britanije u EU

Ako će Velika Britanija glasati za napuštanje EU, to bi moglo pokrenuti ekonomska i politička previranja, pretežno kratkoročne prirode. Očekuje se devalvacija valute i prije referenduma. Glasanje za Brexit izazvalo bi novi pad, potaknut i mogućim troškovima povezanih s izlaskom iz Unije.

Takva bi odluka u EU mogla izazvati krizu političke legitimnosti EU te podršku euroskeptičnim strankama unutar zemalja članica.

Grčka dužnička kriza

Grčka je pristala na teške uvjete i rezanja kako bi dokazala da radi na obnovi ekonomije te si time osigurala još financijske pomoći. Ipak, pitanje je može li bilo koja vlada provesti mjere koje su nužne za treći paket mjera pomoći. Izlazak Grčke iz eurozone značio bi ogroman politički neuspjeh bloka, s mogućim destabilizirajućim posljedicama.

Monetarna politika

Eurozona zapela je u predugom razdoblju niske inflacije koja je stvorila minimalni gospodarski napredak. Opcija koja je sada na stolu za razmatranje je takozvani "helikopterski novac". Radi se o tome da se, prema nobelovcu Miltonu Fridmanu, deflacija koja izaziva recesiju i pad kreditne aktivnosti, uz prateći rast nezaposlenosti, mora zaustaviti, makar i "bacanjem novca narodu iz helikoptera". Ipak, ni posljednja akcija Maria Draghija, upumpavanje izmišljenog novca u europski bankarski sustav nije pokrenula očekivanu privredu eurozone.

Pad produktivnosti

Produktivnost rada u EU usporena je još od globalne financijske krize i mala je vjerojatnost da će pet najvećih ekonomija EU povratiti stopu produktivnosti koja je bila prije krize. U Španjolskoj i Italiji produktivnost stagnira od 2014., a tek blagi oporavak očekuje se u Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji u periodu od 2016. do 2020.

Napetost između Europske unije i Rusije

Širenje zapadnog utjecaja na post-sovjetskom prostoru Rusija doživljava kao moguću prijetnju. EU je na te probleme slabo pripremljena, posebno zbog neslaganja unutar EU, kada se radi o težini tih problema. Konsenzus o uvođenju ekonomskih sankcija postignut je tek nakon obaranja putničkog aviona iznad istočne Ukrajine. Nakon toga određeni lideri EU počeli su javno pozivati na ublažavanje sankcija.

Problemi europskih demokracija

Dosad je politički stranački sustav funkcionirao, no sada je on slomljen. Vrijeme nasovnih stranaka i demokracije je prošlo, pa dolaze novi problemi za one koji žele oformiti vlade. Rezultat je produljenje perioda političke podijeljenosti te nestabilnosti vlada.

Migracijska kriza

Migracijska kriza koja je zavladala Europom, ujedno je i podijelivši, najgora je migracijska kriza od Drugog svjetskog rata. Više od milijun izbjeglica pristiglo je u Europu, dok se EU i dalje muči da riješi problem na najbezbolniji mogući način. Sporazum EU-Turska kupio je malo prostora za disanje, ali se suočava s izvanrednim političkim, pravnim i praktičnim problemima. No, ako to propadne, EU je opet u problemima, prenosi Index.hr.