EU nema nikakav prijedlog za rješavanje slučaja 'Sejdić- Finci'

Model rješenja provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu "Finci-Sejdić" o kojem se razgovaralo u petak u Bruxellesu na sastanku sa stranačkim vođama, predviđa da Predsjedništvo BiH i dalje ima tri člana birana iz dviju izbornih jedinica (dva entiteta), ali uz brisanje nacionalne odrednice članova Predsjedništva.

Međutim, kako je na brifingu s predstavnicima medija danas u Sarajevu rekao jedan visoki dužnosnik Delegacije EU, ne radi se ni o kakvom prijedlogu Europske unije koji navodno "kruži okolo već nekoliko mjeseci", već o modelima proizašlim kao rezultat dosadašnjih razgovora provedbi presude koji se vode uz posredovanje Delegacije EU.

''Nema nikakvog prijedloga Europske unije, već postoji snažan pokušaj s naše strane da bismo pomogli vođama da razmotre moguća rješenja za Predsjedništvo BiH i Dom naroda PSBiH, kažu u Delegaciji EU.

Dosad su predstavnici EU razmotrili ranije pokušaje rješenja provedbe presude, te razgovarali bilateralno sa svim strankama zastupljenim u PSBiH i sudjelovali na zajedničkim sastancima s vladajućom šestorkom i na kraju s vladajućom šestorkom i SDA u petak u Bruxellesu.

''Mislim da smo sagledali sve prijedloge i identificirali nekoliko ključnih principa, te predložili tačke gdje njihovi stavovi možda nisu toliko udaljeni, kazao je dužnosnik Delegacije EU.

Pritom je zaključeno da je rješenje za Dom naroda PSBiH veoma moguće, jer nema nijedna stranka koja ima fundamentalno različito mišljenje. Zato je veći fokus stavljen na Predsjedništvo BiH.

Među sudionicima razgovora je bila suglasnost da se i dalje govori o Predsjedništvu BiH kao kolektivnom, tročlanom tijelu, čiji članovi moraju biti iz reda različitih konstitutivnih naroda ili ostalih. Nacionalna odrednica se briše, ali se i dalje bira jedan član iz RS-a i dva iz FBiH.

Kada se govorilo o načinu izbora, u Federaciji BiH se vodilo računa o njenoj strukturi. Razmatra se model sličan rješenjima iz sadašnjeg Izbornog zakona za izbor poslanika u Poslaničkom domu Parlamenta Federacije ili PSBiH s više izbornih jedinica, s tim što nije dogovoren broj tih jedinica i ne zna se koliko će ih biti. Spominje se od 10 izbornih jedinica po broju kantona, pa do 15 izbornih jedinica.

''Naš je utisak, kada se govori o modelu s 10 ili 12 izbornih jedinica, da ne postoje velike razlike o broju mandata, kažu u Delegaciji EU.

Međutim, ovdje se radi o modelu po kojem te izborne jedinice nose dodatne mandate. Drugim riječima, u svakoj biračkoj jedinici glasovi za izbor članova Predsjedništva BiH bi se proporcionalno transformirali u mandate, a zatim bi se poseban broj mandata dodijelio onome tko pobijedi u određenoj izbornoj jedinici.

Zato u Delegaciji EU kažu da je ovakav model više zasnovan na proporcionalnom principu, a manjim dijelom na teritorijalnom. Ovakav model, koji odražava ustrojstvo zemlje, nije specifičan samo za BiH.

Nakon sastanka u petak pojedine političke stranke su pokušale razviti diskusiju kojom kritiziraju navodni sporazum, ali definitivnog sporazuma nema, upozoravaju europski dužnosnici, jer je još puno detalja, uključujući one važne, koji nisu usuglašeni.

U Delegaciji EU odbacuju optužbe da je ovakav model diskriminirajući prema bilo kome i kažu da neki takav model ne bi ni razmatrali. Štoviše, ne samo da neće biti diskriminacije prema ostalima u izboru za člana Predsjedništva BiH i Dom naroda PSBiH, već se rješava i pitanje koje je pred Europski sud postavio Ilijas Pilav kada se kao Bošnjak nije mogao kandidirati za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske.

Također, ako bi se nastavila rasprava kao prethodnih godina, kada su se zaboravljala druga pitanja, kao hrvatsko, politički se dogovor ne bi mogao postići, jer je potrebna suglasnost najvećih stranaka.

Na kraju je prokomentirana i najava iz Stranke demokratske akcije (SDA) da će zbog rješenja sa sastanka u Bruxellesu tužiti Europsku komisiju. Dužnosnici Delegacije EU kažu da bi se tu javio problem praktične provedbe takve tužbe, jer se ne zna što bi bila njena priroda.

Pitanje je i zašto tužba protiv Europske komisije, odnosno da li bi njen sadržaj bio političko mišljenje o onome o čemu još nije postignut dogovor.