EU nalaže ujednačene porodiljne naknade na razini države

U procesu pristupanja Europskoj uniji BiH će morati biti spremna prihvatiti određene propise, da ih provede i primijeni. To su tri pravna načela s kojima se suočavaju sve države, buduće članice EU.

Podsjetila je na to predstavnica Helsinškog parlamenta građana Banja Luka Svjetlana Marković koja je, danas na tematskoj sjednici Komisije za ravnopravnost spolova Zastupničkog doma PFBiH u Sarajevu, prezentirala publikaciju "Majčinstvo, roditeljstvo i očinstvo i prava EU".

Osvrnula se na prava majki, očeva i obitelji u BiH i istaknula tri direktive koje se dotiču tih oblasti. Objasnila je da direktive spadaju u sekundarno pravo EU, te precizirala da se radi o direktivi o trudnim radnicama, o roditeljskom odsustvu i prerađenoj direktivi. Tim direktivama predviđena su, kaže ona, određena prava koja će BiH morati usvojiti.

''Prije svega tu se radi o minimalnoj naknadi za porodilje, koja je gorući problem u FBiH. Po propisima EU, ona će morati biti u visini najmanje jednakoj onoj koju bi radnica primila da je privremeno spriječena da radi uslijed bolesti'', naglasila je novinarima.

Direktivama je zagarantirano i pravo na odsustvo (ako je premještaj trudnice na drugo radno mjesto tehnički ili objektivno neizvodljivo) radi zaštite trudnice ili fetusa, pravo na plaćeno odsustvo s posla trudnim radnicama da bi obavljale prenatalne preglede, te pravo na porodiljsko odsustvo u trajanju od najmanje 14 tjedana (BiH ima gotovo punih godinu dana).

''Pravo EU obavezuje članice da zadrže postojeću pravnu regulativu odnosno da je ne smanjuje. Tako taj period od godinu dana porodiljskog odsustva u BiH ne bi trebalo da bude smanjen'', kaže ona.

Navodi da je među pravima i ono na redovnu isplatu plaća ili na odgovarajuću naknadu. Precizira da isplata plaća ili naknada ne smije biti propisivana time „da radnica mora biti zaposlena duže od 12 mjeseci neposredno prije očekivanog datuma poroda“.

''Ta naknada je obavezna za radnice koje imaju ugovor na određeno vrijeme, privremeni ugovor kao i za one radnice koje su zaposlene za stalno. Zaposleni muškarci i žene imaju individualno pravo na roditeljsko odsustvo, te pravo da se po isteknu odsustva vrate na posao ili (ako to nije moguće) na jednako vrijedan ili sličan posao'', naglasila je

Marković smatra da BiH u „nekim stvarima ima više nego to EU trenutno ima, posebno u trajanju porodiljskog odsustva od godinu dana“ ali i dodaje „ svjesni smo da se to toliko i ne poštuje".

''EU od BiH zahtijeva da, kroz sekundarno i primarno pravo, garantira minimum. To podrazumijeva minimum porodiljskog odsustva koji se mora ispoštovati i iznosa porodiljskih naknada koji će morati biti ujednačen na nivou cijele države'', naglasila je.

Publikacija Helsinškog parlamenta građana Banja Luka nazvana "Majčinstvo, roditeljstvo i očinstvo i prava Europske unije" nastala je u okviru projekta koji za cilj ima integrirati ženska ljudska prava i ravnopravnost spolova u procesu pristupanja BiH Europskoj uniji. To je njihov doprinos razumijevanju tih procesa sa stanovišta obaveza koje BiH ima kao država čija je aplikacija za članstvo u EU prihvaćena u rujnu 2016., a tiču se, prije svega, usklađivanja domaćih zakonskih propisa s EU pravnom stečevinom. Izdavač navodi da je to prva u nizu publikacija u kojima će analizirati EU pravne standarde iz oblasti rodne ravnopravnosti.