EU gubi volju za BiH?

BiH je u mnogo većoj opasnosti da ostane izvan europskih tijekova nego što to vi i mislite, upozorio je izvor Nezavisnih novina iz Bruxellesa.

Kako je istakao, s jedne strane Europskoj komisiji ponestaje i volje i mogućnosti "tjerati" domaće lidere da nastave europske integracije BiH, a sa druge strane raste osjećanje među građanima EU kako neke zemlje zapadnog Balkana ni ne treba primati u EU.

"Zabrinjavajuće je što se taj trend povećava i u zemljama koje su tradicionalno bile sklonije proširenju. Najgore što se može dogoditi BiH i drugim zemljama zapadnog Balkana je da političari u tim zemljama pod pritiskom vlastitih birača 'ohlade' u podršci vašoj zemlji", upozorio je izvor. Naveo je primjer Hrvatske, koja je, iako je jedna od najnaprednijih zemalja zapadnog Balkana i uživa sklonost mnogo članica EU, zbog "Lex Perković" izazvala frustracije u brojnim europskim prijestonicama.

"Logično je pretpostaviti da bi neki ljudi u Europi mogli reći što možemo očekivati od manje razvijenih zemalja na Balkanu ako smo ovo doživjeli sa Hrvatskom", rekao je sugovornik Nezavisnih.

On je podsjetio da EU osim Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) ima vrlo malo mehanizama pomoću kojih može motivirati ili privoljeti političare u BiH da se kreću ka EU.

"Tek kada BiH postane kandidat, može se očekivati više mogućnosti da EU kroz pripreme za pregovore i pregovore kroz poglavlja 'pogura' BiH. Ali bojim se da bi, ako se nastavi trend skepticizma prema proširenju EU, netko mogao postavljati nemoguće uvjete", rekao je on. Pojasnio je da će Komisiji i Povjerenstvu za proširenje biti vezane ruke ako zemlje članice kroz Savjet EU, koji ima posljednju riječ, odluče blokirati.

Iako su ova upozorenja ozbiljna, ona nisu ništa novo. Na primjer, Tanja Fajon, izvjestitelj za viznu liberalizaciju Europskog parlamenta, već godinu dana upozorava da neke zemlje koriste problem sa lažnim azilantima kao izgovor da vrate vize zemljama Balkana i tako zadaju snažan udarac proširenju. 

Srđan Mazalica, član Odbora za europske integracije Narodne skupštine RS, iako podržava implementaciju odluke "Sejdić i Finci", smatra da je EU prestroga zbog inzistiranja da BiH može podnijeti kredibilnu aplikaciju za članstvo tek nakon implementacije te odluke Europskog suda za ljudska prava. Podsjetio je kako neke članice EU, poput Cipra i Belgije, inzistiraju na nacionalnim odrednicama pri izboru kandidata za važne državne funkcije, a da Velika Britanija već pet godina odbija implementirati odluku Europskog suda za ljudska prava o dozvoljavanju zatvorenicima pravo glasovanja.

"Nažalost, RS je ponovo taoc odnosa u FBiH jer tamošnji lideri opet nisu uspjeli usaglasiti o načinu izbora članova Predsjedništva iz FBiH", rekao je on.

Inače, o ovoj temi danas na sesiji "Kruga 99" i Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a, rekao da lideri stranaka iz FBiH ne mogu sami u sljedeća tri dana doći do rješenja o načinu implementacije presude "Sejdić i Finci", nego je potrebno liderstvo Europske komisije.

Istakao je kako je većinska politička volja u parlamentu BiH takva da bi zadržala status quo ili još više potcrtala segregaciju umjesto suradnje u BiH.

"Nalazimo se na prekretnici kada više nije pitanje hoćemo li ćemo za kratko vrijeme kroz provedbu presude moći doći do onoga što je naš ideal, nego kako uspjeti doći do rješenja koje će dati šansu da se građansko i nacionalno počne susretati. Mogućnost i alternativa je ostaviti status quo ili napraviti pomak u kojem će se zadovoljiti suština presude", dodao je Lagumdžija.

Andy McGuffiee, glasnogovornik Delegacije EU, rekao je Srni da je odgovornost na liderima BiH, te je upozorio da EU neće biti njihova zamjena.

On je istakao da će sljedećih dana biti intenzivno nastavljene međusobne konzultacije vodećih političkih aktera u BiH, te da će EU pomoći. 

"Obaveze koje su preuzeli politički lideri i institucije BiH u 'mapi puta' od lipnja 2012. godine, te nedavno u deklaraciji potpisanoj 1. listopada, još nisu ispunjene. Oba dokumenta ostaju na snazi i lideri su dužni da što prije naprave iskorak u ispunjavanju tih obaveza", poručio je Mekgafi.

Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Banja Luci, smatra da je glavni problem u tome što domaći politički lideri nemaju volje napraviti iskorak jer su i dalje "zakopani" na pozicijama iz devedesetih godina, što, kako kaže, građani, očigledno, podržavaju, jer ih i dalje biraju. Drugi problem je, kako ističe, što BiH nema stratešku važnost za EU kao što su imale neke zemlje bivšeg sovjetskog bloka, a i Hrvatska i Srbija imaju veću važnost od BiH.