Erdogan i Milanović suprotno o izbornoj reformi uoči izbora u BiH

Turski predsjednik Tayyip Erdogan izjavio je u četvrtak u Zagrebu da se o izbornoj reformi u BiH moraju dogovoriti čelnici Bošnjaka, Srba i Hrvata, suprotno hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću koji smatra da bi izmjene trebao nametnuti visoki predstavnik međunarodne zajednice.

"Imamo Bošnjake, Hrvate i Srbe, entitete, čelnike koji predstavljaju te narode i vjerujem da odluke moraju donijeti čelnici u BiH", izjavio je Erdogan na zajednničkoj konferenciji za novinare s Milanovićem.

Dayton problem

Na pitanje novinara o situaciji u Bosni i Hercegovini, Erdogan je kazao kako smatra da izvor problema leži u samom Daytonskom sporazumu.

“Dayton, nažalost, nije sporazum koji je Bosni i Hercegovini donio rješenje. U tadašnjim uvjetima, što sam lično čuo od rahmetli Alije Izetbegovića, koji mi je rekao: ‘Nismo mogli ništa drugo učiniti.’ Znači da nije bio zadovoljan”, rekao je Erdogan, te dodao: “U Bosni i Hercegovini imamo Bošnjake, Srbe i Hrvate. Imamo lidere koji predstavljaju te narode. Odluke u vezi BiH trebaju donijeti ti lideri, zajednički i uz razumijevanje.“

Erdogan je na kraju dodao kako su jedinstvo, zajedništvo i integritet Bosne i Hercegovine vrlo važni, kako je BiH platila veliku cijenu, te kako se nada da više do toga neće doći.

Milanović je na zajedničkoj konferenciji za novinare na Pantovčaku rekao da mu je čast primiti turskog kolegu.

"Turska je bila uz Hrvatsku razumijevanjem i podrškom kada je bilo teško u godinama rata u Bosni i Hercegovini, prije toga početka agresije i obrane Hrvatske. Znam da je to davno i daleko iza nas, ali neki dojmovi se sliježu”, rekao je Milanović,

Istakao je da je s turskim predsjednikom razgovarao o brojnim temama, među kojima su politička situacija u Bosni i Hercegovini, rat u Ukrajini, položaj Turske te o robnoj razmjeni dviju država.

Izborni zakon

Jedna od glavnih tema sastanka dvojice lidera bila je Izborni zakon u Bosni i Hercegovini, o kojem Hrvatska i Turska imaju različite stavove.

Erdogan se, naime, utorak tijekom posjete Sarajevu usprotivio intervenciji visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta u Izborni zakon, dok su lideri Hrvatske nekoliko puta pozvali na suprotno, da visoki predstavnik iskoristi svoje bonske ovlasti i izmjeni Izborni zakon BiH, što traži vladajuća Hrvatska demokratska zajednica u BiH.

“Već više od godinu dana pokušavamo, Vlada i ja, svatko na svoj način, ispraviti neke nepravde i izravna kršenja Dejtonskog sporazuma koji je temelj mira i funkcioniranja BiH, koji je u svojoj osnovi jedan sporazum o podjeli vlasti. Užasno delikatan i šta god dirate u njemu ili preskačete, prijetite cijeloj cjelini. Neću ponavljati naše poznate stavove, koji su ništa drugo nego utvrđivanje golih činjenica, da su Hrvati najmalobrojniji, da su jedan od tri konstitutivna naroda i da se u BiH može, mora i smije rješavati jedino dogovorom legitimnih, stvarnih predstavnika konstitutivnih naroda. To u ovom času u BiH nisu svi koji se takvima predstavljaju”, naglasio je Milanović.

Hrvatska traži pojašnjenje i akcije

Govoreći o ulozi visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, Milanović je rekao da je bio kritičan prema njoj, jer je kako je kazao, visoki predstavnik izabran “na neregularan način, bez suglasnosti svih članica Vijeća sigurnosti UN-a što mu odriče legitimnost”.

Kazao je da Hrvatska traži pojašnjenje i akcije po pitanju uloge visokog predstavnika u BiH.

"Ja sam, nakon mjeseci pokušaja, na samitu NATO-a u Madridu, u ime Hrvatske, a nadam se i uz podršku i suglasnost Vlade po tom pitanju, rekao da bi visoki predstavnik trebao dati znakove života i koristi svoje ovlasti ako drugačije ne ide, jer drugačije ne ide. Nisam vjerovao da će se dogoditi išta i onda se dogodilo nešto, ali na potpuno pogrešan način, krivom metodologijom, prekasno. Izazvalo je nemire, skoro i nerede u državi pa se gospodin povukao. Šta se trenutno događa, ne znam. Taj slučaj pokazuje da kad pribjegavate nekim mjerama prekasno i premalo, tamo gdje je prije toga trebao biti dogovor i razgovor onda rezultata nema”, rekao je Milanović.

Što će učiniti visoki predstavnik

Istaknuo je kako ne zna što će biti na izborima u BiH i što će učiniti visoki predstavnik.

“Učini li nešto, morat ću priznati da sam s njim zadovoljan. U tome se razlikujemo u stavu Erdogan i ja, Hrvatska i Turska. Ali, to pokazuje da nam treba supstantivnog razgovora, ne protokolarnog, nego detaljnog razgovora da istaknemo probleme i strepnje kojih Turska zbog svoje veličine, pa možda malo i udaljenosti uopće nije ni svjesna. Hrvatska politika je cjelovita, normalna BiH, uz koju će nam biti funkcionalna BiH, uz koju će Hrvatskoj biti dobro, i BiH uz Hrvatsku, a ponekad i dosadno. Nije ni to loše”, poručio je Milanović.

Erdogan je kazao kako Turska pomno prati razvoj događaja na Balkanu i nastavlja davati potrebne doprinose u tom kontekstu.

“Na našim sastancima razgovarali smo o koracima koji se mogu zajednički poduzeti za očuvanje i jačanje mira i stabilnosti u Jugoistočnoj Europi. Ponovno smo potvrdili podršku miru, stabilnosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine i europskim integracijama”, rekao je Erdogan.