Episkop Atanasije: Neka se svatko bavi svojom profesijom, pa ako stigne neka pomogne drugima

Srpska pravoslavna crkva je vrlo zainteresirana za povratak onih koji su se "izlili" odavde na druge prostore. Mnogo je tog stanovništva i u Srbiji, zatim u drugim dijelovima BiH, ali i šire.

Ovo je danas u intervjuu za BH radio 1 izjavio episkop bihaćko-petrovački Atanasije na pitanje novinara Dejana Garića koliko je Srpska pravoslavna crkva pomogla povratnicima na području Krajine gdje se nalaze najveća povratnička naselja Drvar, Glamoč, Bosansko Grahovo, te koliko danas pomaže održivom povratku.

''Crkva nije glavni činitelj po moći u stvaranju uslova za povratak. Istina je da je ona društveno angažirana u svim porama društvenog života. Međutim, ono što crkvu ograničava jeste njeno vlastito siromaštvo u ovoj eparhiji, ali ona ima moralni autoritet, da apelira na one koji mogu pomoći'', kazao je episkop Atanasije.

Po njegovim riječima, ima jedan prostor koji još nije doživio povratak svojih stanovnika, prvenstveno je tu mislio na Bihać, Bosansku Krupu, Cazin...

''I jako sam tužan zbog činjenice da je od toliko stanovnika Bihaća, tamo ostalo svega stotinjak srpskih duša. U Bosanskoj Krupi je samo u posljednjih deset godina broj srpskih obitelji sa oko stotinu pao na svega deset. Tu se ne radi samo o uvjetima za povratak, već posebno za ostajanje onih koji se vrate'', rekao je on

Na pitanje koliko poznaje današnju situaciju na Kosovu i kakva je uloga Srpske pravoslavne crkve na tom prostoru, jer je dio života proveo na Kosovu, u Prizrenu, ističe kako je pred polazak u Bosnu, ovog ljeta, posjetio Kosovo jer je "zaljubljen u taj prostor".

''Otišao sam da posjetim manastire i sveta mjesta. Mnogo su se promijenili uvjeti života tamo, mnogi Srbi su protjerani. Srpska pravoslavna crkva nije politička organizacija, to moram naglasiti, jer da bi se tamo stvorili bolji uvjeti za život i povratak protjeranih prvenstveno su potrebni politički činitelji. Kao moralni autoritet Crkva doprinosi, ali u svijetu u kakvom živimo često je potrebna primjena sile kako bi se, ono što je dobro, moglo primijeniti'', kazao je episkop Atanasije.

Odgovarajući na pitanje koliko je politika ušla u crkvene propovjedaonice i je li joj tu mjesto, episkop je odgovorio da je vjernik dio ove zajednice i ovog društva i on ne može ne biti sudionik  tih političkih događaja.

''Ipak se on politikom bavi na način koji bi se mogao definirati na osnovu njegove vjere. Pitanje je što podrazumijevamo pod crkvom. Crkvi pripadaju i oni koji vode našu politiku i koji stvaraju politiku. Često ljudi pod crkvom pogrešno smatraju samo patrijarhe, episkope i svećenike. Oni su vođe crkve, a njoj pripadaju svi koji se obraćaju Bogu. Svećenici se ne mogu aktivno baviti politikom, jer je njihova profesija nešto drugo, ali mogu da budu duhovni oci, savjetnici i konsultanti onima koji se aktivno bave politikom. Biti će najbolje da se ljudi prvenstveno bave svojom profesijom, pa ako se stigne da se malo doprinese na drugoj strani nije zabranjeno, ali da se pazi da to ne bude povod za narušavanje tuđe sfere i svoje sfere'', kazao je u intervjuu za BH radio 1 episkop bihaćko-petrovački Atanasije.