Džaferović: Bošnjaci i slika BiH kao društva različitosti

Bosna i Hercegovina i Republika Sjeverna Makedonija dvije su prijateljske države među kojima nema otvorenih pitanja, dvije države koje imaju bogatu zajedničku prošlost, a uvjeren sam i zajedničku budućnost, jer je budućnost i jedne i druge države u Europskoj uniji i NATO savezu, kazao je član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović tijekom svečane akademije koja je u povodu Dana Bošnjaka održana večeras u Skoplju.

Istaknuo je da napori Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Republici Sjevernoj Makedoniji i Ureda za koordinaciju bošnjačkih nacionalnih vijeća na promociji i očuvanju bošnjačke kulture i tradicije zavrijeđuju poštovanje i pažnju.

Podsjetio je da je Bošnjački sabor, održan 27. i 28. rujna 1993. godine, nastao upravo iz takve potrebe i odgovornosti koju su Bošnjaci osjećali prema sebi i državi Bosni i Hercegovini kao svojoj matici.

''Gotovo čitavo 20. stoljeće premreženo je nastojanjima da se Bošnjaci prikažu kao narod bez identiteta. Kontinuirane represije, nepriznavanje prava za nacionalno opredjeljenje, omalovažavanje i pritvaranje bošnjačkih vjerskih, akademskih i političkih prvaka, predstavljaju svojevrstan kaleidoskop poricanja Bošnjaka, njihove samosvojnosti i identiteta. Bošnjaci u najvećem dijelu prošloga stoljeća nisu imali uvjete za jačanje svoje političke, kulturne, jezičke i socijalne agende'' - kazao je Džaferović u svom govoru.

Poručio je da je najkraći put da se zaustavi jačanje identiteta jednoga naroda, ustvari urušavanje njegovih temeljnih institucija i uskraćivanja prava na maternji jezik.

Nasrtaji i osporavanje BiH

''Bosanski jezik je uvijek bio vezan za BiH te je njegovo široko prihvatanje bilo uvijek važna prepreka velikodržavnim ambicijama na račun BiH, njenog kulturnog i teritorijalnog integriteta. Relikte takve politike prepoznajemo i danas u nasrtajima i osporavanjima Bosne i Hercegovine i bosanskog jezika'' - kazao je.

Obnovom nezavisnosti države Bosne i Hercegovine koja je obranjena i u obrambeno-oslobodilačkom ratu 1992. do 1995. godine, dodao je Džaferović, Bošnjaci su predvođeni rahmetli predsjednikom Alijom Izetbegovićem odlučno krenuli u afirmaciju vlastitog identiteta.

''Dometi Bošnjačkog sabora i danas, 28 godina poslije, djeluju impresivno. Odlukom sabornika, Bošnjaci su vratili svoje ime i bosanski jezik. U teškim prilikama, u obruču agresije, odbijena je podjela BiH i udareni temelji za sve važnije političke, kulturne i obrazovne procese koji će uslijediti. Sve je to trebalo napraviti veoma brzo uz sinergiju krhkih postojećih institucija i pojedinaca'' - kazao je.

Bošnjački sabor

Džaferović je podvukao da je Bošnjački sabor važno svjedočanstvo čije se poruke jasno prepoznaju u odlukama antifašističkih vijeća tokom Drugog svjetskog rata čiji su Bošnjaci bili aktivni učesnici, ali i u antifašističkim rezolucijama bošnjačkih vjerskih i akademskih prvaka.

''Podižući glas tijekom Drugog svjetskog rata protiv četničke i ustaške genocidne politike i progona svojih komšija, Bošnjaci su ostali dosljedni svojim temeljnim načelima: sačuvati sliku Bosne i Hercegovine kao društva različitosti. U tome je suština svih sukoba, od srednjovjekovne bosanske države pa do posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu. Iz svakoga od njih su Bošnjaci izašli kao pobjednici jer njihova oslobodilačka borba nikada nije prešla u zločin i nasilje'' - istaknuo je.

Džaferović smatra da treba ponavljati te činjenice, uporno i predano, da se više nikada ne zaboravi uzrok zbog kojeg su stoljećima izloženi nasilju i nepravdi susjeda.

''Št0 je bila krivica svake nedužne žrtve ubijene u posljednjoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu? I šta je bila krivica Bošnjaka kroz cijelu historiju? To što smo ostali dosljedni temeljnim načelima Bosne i Hercegovine kao društva različitosti, poštujući pravo svakog čovjeka - da bude svoj na svome. I mi od toga nećemo nikada odustati, jer to bi značilo izdati čovjeka, izdati vrijednosti na kojima počiva ljudska civilizacija: da čovjek čovjeku nije vuk, već prijatelj'' - poručio je Džaferović.

Naglasio je da se suština interesa Bošnjaka ne razlikuje od interesa drugih naroda kojima je BiH na srcu, a da su sadržani u otporu prema onima koji nastoje uništiti pluralistički karakter i tolerantni duh bosanskohercegovačkog društva.

Ideologije i krvoprolića

Ideologije koje su krajem prošloga stoljeća dovele do krvoprolića na prostorima bivše Jugoslavije, smatra Džaferović, nažalost, nisu u potpunosti poražene.

''Bitka između onih koji nastoje očuvati i unaprijediti pluralistički karakter i tolerantni duh svojih država i društava u regiji zapadnog Balkana i onih koji izazivaju, raspiruju i produbljuju kulturne, etničke i vjerske razdore i sukobe, nije završena. To je bitka za svakog čovjeka, za jednakopravnost i bitka za demokratiju i jednakost, za mogućnost da ljudi različitih vjera i nacija i dalje žive zajedno. A to je ono najvrijednije za šta čovjek treba ustati i boriti se'' - istakao je.

Džaferović je poručio da posljednja događanja u regiji zapadnog Balkana vraćaju sjećanje na događaje iz prošlosti te da takva prošlost, zatrovana mržnjom, mitomanijom, zločinima i ubijanjima, ne smije kontaminirati sve ono dobro što su mukotrpno postigli.

''Tome se moramo odlučno suprostaviti, ne samo mi Bošnjaci čija su iskustva s takvim politikama najbolnija, već svi dobronamjerni ljudi u regionu. Da jednom završimo s tim užasnim naslijeđem mržnje koje poništava svaki napredak.

Nažalost, i u mnogim djelovima BiH ravnopravnost Bošnjaka se dovodi u pitanje, u vidu osporavanja osnovnih prava povratnicima, ponajviše u entitetu Republika Srpska, i ta praksa se nastavlja i prešućuje kod značajnog dijela domaće i međunarodne javnosti'' - kazao je.

Međutim, Džaferović smatra da se tom destruktivnom avanturizmu bliži kraj te da nitko više ne želi otvaranje novih rana. Tvrdi da ideološki i politički sljedbenici organizatora genocida i udruženog zločinačkog poduhvata polako ostaju sami.

''Svi značajniji međunarodni faktori odlučno se suprotstavljaju takvoj politici. Sasvim sam siguran da je geostrateška i geopolitička konfiguracija zapadnog Balkana završena. Nema otcjepljenja, promjene granice niti razmjene teritorija. Imamo države koje imamo, koje trebaju međusobno da surađuju i rješavaju otvorena pitanja'' - poručio je.

Džaferović je kazao je da njihovo uporno djelovanje i ukazivanje na pogubnost retrogradnih politika, u zemlji i inozemstvu, pomoglo da se pokrene nova odlučnost kojoj svi svjedoče.

''Na pogubni utjecaj takvih politika na pozitivne procese u BiH te na hitnost i neophodnost donošenja zakona koji bi to trajno zaustavio, ukazivao sam međunarodnim dužnosnicima godinama. Izmjene Kaznenog zakona BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina te veličanje ratnih zločinaca, potvrđuju da je i međunarodna zajednica to napokon uvidjela'' - kazao je.

''Vi ste Bošnjaci''

Džaferović smatra da je sazrilo vrijeme da baštinici politika Miloševića, Tuđmana i sličnih shvate da su oni koji su željeli vidjeti kraj BiH završili na smetljištu historije.

''U kontekstu predstojećeg popisa stanovništva želim da vam uputim jasnu poruku: vi ste jedan od državotvornih naroda ove prijateljske države i na to trebate biti ponosni. Vi ste Bošnjaci i jezik vam je bosanski. Popis koji je pred vama, prilika je da na sva ova pitanja stavite tačku, kao svjestan i zreo narod'' - poručio je Džaferović Bošnjacima u Republici Sjevernoj Makedoniji.

Naglasio je da Ured za kooordinaciju bošnjačkih nacionalnih vijeća uz podršku institucija i nevladinih organizacija u BiH, nastavlja svoju ulogu u očuvanju i promociji bh. kulturnog naslijeđa koje je teško stradalo tokom posljednje agresije na BiH, ali i afirmaciju kulture sjećanja i kulture pamćenja.

''Bošnjački sabor jedan je od najvažnijih događaja u povijesti Bosne i Hercegovine i Bošnjaka. Odatle je datum njegovog održavanja sa punim pravom ponio ime Dana Bošnjaka, i kao takav treba da se proslavlja u Bosni i Hercegovini i u domovinskim zemljama i drugdje širom svijeta gdje žive Bošnjaci'' - kazao je.

Na kraju je zaključio da odluka da se centralna manifestacija obilježavanja Dana Bošnjaka održava i izvan Bosne i Hercegovine, samo doprinosi jačanju osnovne poruke Bošnjačkog sabora i ciljeva koji su pred njima.