Dužnosnici koji su zauvijek nestali s političkih terena BiH

Rijetke su konstante u bosanskohercegovačkoj političkoj povijesti. Ljudi dolaze i odlaze, nekad ostaju dugo, nekad nestanu bez traga – vješto se skrivajući iza scene nekih drugih pozicija, na kojima su često ponovo sjajno plaćeni i po raznim osnovama privilegirani.

Mnogo je političara koji su u nekom trenutku u posljednjih dvadesetak godina bili faktor ovdašnjih procesa, a onda su posve nestajali sa scene pa ih danas pamte tek oni zagriženi pratitelji uvijek teško predvidivih bosanskohercegovačkih institucionalnih utakmica, piše N1.

Neki su otišli mimo svoje volje, nečije odlaske je izglasao narod dok su treći jednostavno odlučili da se umirove, okače diplomatske putovnice o klin i zauvijek nestanu s ovdašnjih političkih terena. Neki su preminuli. Neke danas jedva pamtimo.

Od 1996. godine svjedočili smo članovima Predsjedništva BiH iz ukupno šest saziva. Većina bivših članova ovog tijela u političkom smislu danas ne postoji.

Prvi predsjednik samostalne BiH Alija Izetbegović preminuo je 2003. godine u Sarajevu, a njegove kolege iz prvog saziva državnog Predsjedništva danas nisu politički aktivni.

Momčilo Krajišnik osuđen je pred Haaškim tribunalom, a na slobodi je od 2013. godine nakon što je odslužio dvije trećine dvadesetogodišnje kazne.

Politički nije aktivan ni Krešimir Zubak

Politički aktivan danas nije ni Krešimir Zubak, također član Predsjedništva u njegovom prvom sazivu. Nakon godina političkog vegetiranja, prvo kao kadar Hrvatske demokratske zajednice, a potom i kao predsjednik Nove hrvatske inicijative, odlučio je politički kruh zamijeniti odvjetničkim. Odvjetništvom se bavi i danas, u Sarajevu.

Drugi saziv Predsjedništva činili su Izetbegović, Živko Radišić i Ante Jelavić. No, prvog predsjednika BiH sredinom četverogodišnjeg mandata zamijenio je Halid Genjac da bi njegovo mjesto nakon pola godine zauzeo Beriz Belkić.

Genjac je i danas aktivan i dobro pozicioniran član Stranke demokratske akcije, Belkić vodi miran umirovljenički život daleko od politike dok je odbjeglog Jelavića zamijenio Jozo Križanović.

Tadašnji lider Hrvatske demokratske zajednice BiH smijenjen je sa svih političkih funkcija reakcijom visokog predstavnika Wolfgang Petritscha, a bh. pravosuđu nije dostupan već cijelih 15 godina. Živi u Hrvatskoj.

Njegov nasljednik Jozo Križanović preminuo je krajem 2009. godine, a posljednjih godina života nije bio aktivan u politici.

Živko Radišić, pak, dane mirovine provodi baveći se pčelarstvom nakon zdravstvenih problema koje je uspješno prebrodio. Dugotrajni boravci u prirodi pomogli su mu da se uspješno oporavi nakon operacije srca.

U trećem sazivu Predsjedništva nakon Općih izbora 2002. godine ušli su Dragan Čović, Mirko Šarović i Sulejman Tihić. Slično prethodnom, i ovaj saziv nije izdržao do kraja mandata. Čovića i Šarovića.

Lidera HDZ-a smijenio je visoki predstavnik Paddy Ashdown nakon što je Tužiteljstvo BiH podiglo optužnicu protiv Čovića zbog navodne zloupotrebe položaja.

Slično je tada svoj mandat završio i Mirko Šarović koji je danas državni ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa. Proglašavan je i za najboljeg ministra u Vijeću ministara BiH.

Čović je, nakon niza afera u kojima je njegovo ime spominjano na ovaj ili onaj način, danas ponovo član Predsjedništva i neprikosnoveni lider HDZ-a.

Kao zamjena za smijenjenog Čovića, u Predsjedništvo je marta 2005. stigao Ivo Miro Jović. Zadržao se do listopada sljedeće godine. Danas je profesor na Sveučilištu u Vitezu. Svoje mjesto u Predsjedništvu imao je i Borislav Paravac koji je u trećem sazivu naslijedio spomenutog Šarovića.

Silajdžić, Mikerević, Lagumdžija, Plavšić...

Paravac je fokus zanimanja javnosti stigao prošle godine nakon što je protiv njega podignuta optužnica za ratni zločin na području Doboja.

U iščekivanju sudskog epiloga suđenja koje je počeo aprila tekuće godine, Paravac dane provodi aktivno se baveći pčelarstvom.

Tihić je preminuo rujna 2014. godine.

U četvrti saziv nakon izbora 2006. godine, ušli su Željko Komšić, Nebojša Radmanović i Haris Silajdžić. Komšić je i danas aktivan, predsjednik je Demokratske fronte i zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Radmanović je potpredsjednik Saveza neovisnih socijaldemokrata i zastupnik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH dok se Silajdžić u političkoj mirovini bavi pisanjem poezije. Ožujka 2015. godine, objavljena je njegova zbirka pjesama pod nazivom Sarječje.

Radmanović, Komšić i Bakir Izetbegović činili su pet saziva državnog Predsjedništva. Izetbegović je svoje mjesto pronašao i u šestom, još uvijek aktualnom. Društvo mu u posljednje dvije godine pravi Čović u drugom mandatu i Mladen Ivanić – u prvom.

Nisu samo bivši članovi Predsjedništva u velikom broju zaključili svoje političke putešestvije. Politikom se iz objektivnih razloga više ne bavi Jadranko Prlić, bivši i dugogodišnji ministar vanjskih poslova BiH. On je u zatvoru – Haaški tribunal 2013. godine prvostupanjskom presudom osudio ga je na 25 godina zatvora zbog ratnog zločina.

Nejasan je politički status Zlatka Lagumdžije, također bivšeg i dugogodišnjeg ministra vanjskih poslova, ali i predsjedavajućeg Vijeća ministara.

On je i nakon napuštanja funkcije predsjednika Socijaldemokratske partije čest gost medija, ali uglavnom kao sugovornik u temama iz oblasti ekonomije. Profesor je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu.

Dragan Mikerević, također bivši predsjedavajući Vijeća ministara BiH i predsjednik Vlade Republike Srpske, danas je profesor na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci dok bivša predsjednica RS-a Biljana Plavšić, nakon presude u Haagu, izlasku iz zatvora nakon odležane kazne, u Beogradu provodi umirovljeničke dane.

Bivši predsjednik Federacije BiH Ejup Ganić ne bavi se politikom posljednjih godina, u Sarajevu je osnovao privatni fakultet dok je još jedan bivši predsjednik ovog bh. entiteta Safet Halilović i danas redovni profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu.

Svi oni koji danas ne sjede u ministarskih, predsjedničkim i inim foteljama, vidjeli su kako izgleda biti ''tamo''. Neki su se godinama rotirali na funkcijama dok su izleti drugih, trajali kratko, a završeni su razočaranjem. Tako je bivši ministar u Vladi Kantona Sarajevo i popularni sarajevski profesor Damir Marjanović, svoj kratkotrajni politički put okončao nakon nesporazuma s vodstvom DF-a, predao je člansku kartu i posvetio se sveučilišnoj karijeri.

Predaje i danas.