Đuro Gavrilović optužen za ratno profiterstvo

Uskok je nakon provedene istrage u petak podigao optužnicu protiv Đure Gavrilovića kojega tereti da je u jeku rata kupio više tvrtki iz sustava mesne industrije Gavrilović s dva milijuna maraka namijenjenih obrani Hrvatske čije mu je korištenje omogućio tadašnji ministar financija Jozo Martinović.

Ne otkrivajući identitet Uskok je na internetskoj stranici objavio da Gavrilovića, koji je austrijski državljanin, sumnjiči za poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti. No, kako se navodna zlouporaba dogodila od 11. studenoga 1991. do kraja listopada 1992. terete ga po odredbama Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije.

U optužnici stoji da je Gavrilović za vrijeme Domovinskog rata i stanja opasnosti za održivost teritorijalnog integriteta i suvereniteta Hrvatske, iskoristio ratne okolnosti i otežan rad državnih tijela pri nabavi oružja i opreme za potrebe obrane s ciljem da sebi pribavi značajnu nepripadnu materijalnu korist. To je navodno učinio kroz stjecanje više tvrtki u stečaju koje su knjigovodstveno procijenjene na gotovo 68 milijuna tadašnjih njemačkih maraka.

U privatizaciju bez novca i imovine

Gavrilović je potom preuzeo obvezu plaćanja nešto više od 3,3 milijuna maraka za te tvrtke u roku od 90 dana, iako za takvo plaćanje, po tvrdnji Uskoka, nije imao novca niti nakanu osiguranja iz privatne imovine.

Potom je, "znajući da jedna osoba od koje je prethodno tražio pomoć u pribavljanju novca za kupnju" tvrtki u stečaju na svom inozemnom računu drži dva milijuna maraka za potrebe obrane Hrvatske od ratnog ministra financija Joze Martinovića zatražio da toj osobi naloži da novac uplati u njegovu korist.

Martinović je to, po tvrdnjama tužiteljstva, učinio početkom 1992. kako bi Gavriloviću omogućio stjecanje značajne nepripadne materijalne dobiti.

Nakon što je vlasnik računa po nalogu ministra financija na inozemni Gavrilovićev račun uplatila dva milijuna maraka, Gavrilović je tim novcem, uz dodatno pribavljeni novac, uplatio kupovninu.

Tužiteljstvo tvrdi da se na taj način, na štetu države koja je tada bila u ratu, okoristio za preko 7.8 milijuna kuna.

Gavrilović tvrdio da je progon pokrenut zbog arbitraže

Nakon pokretanje istrage krajem studenoga 2014. Gavrilović je tvrdio da je riječ o hajki države i da je kupnja Mesne industrije Gavrilović u stečaju provedena zakonito. “Uvjeren sam da ovo predstavlja nastavak hajke državnih institucija zbog međunarodne arbitraže u kojoj Mesna industrija Gavrilović potražuje odštetu od Republike Hrvatske. Pritiscima na mene osobno, moju obitelj te tvrtku Gavrilović želi se utjecati na konačnu odluku arbitražnog suda", ustvrdio je u priopćenju.

Njegov odvjetnik Rajko Čogurić kasnije je na rješenje o istrazi podnio žalbu koja je odbijena, iako je obrana tvrdila da su inkriminacije kontradiktorne. U zahtjevu se, kazao je odvjetnik, ukazuje da u ratno vrijeme nije funkcionirala pravna država, no po njemu to nije istina jer je, drži, unatoč ratu i ratnoj opasnosti država savršeno funkcionirala, prenosi Hina.