Duga i komplicirana zakonska procedura koči usvajanje djece u BiH

Više od 350 djece nalazi se u domovima za djecu bez roditeljskog staranja u Bosni i Hercegovini. Siromaštvo, narušeno zdravlje, ovisnost, nasilje u obitelji, samo su neki od razloga zašto roditelji ostave dijete u ustanovi socijalne zaštite. Veliki broj parova želi usvojiti dijete, ali se susreću sa zakonskim procedurama koje su duge i komplicirane.

Meliha Zulović prije 5 godina usvojila je dvoje djece. Procedura je bila duga i komplicirana te je  trajala više od 8 godina. Kaže da je najveći problem bio što nema dovoljno djece koja ispunjavaju zakonske uvjete kako bi bila usvojena. Za većinu djece koja su ostavljena u domovima, roditelji se iz različitih razloga nisu zakonski odrekli starateljstva što je uvjet da bi mogla biti usvojena.

''Događa se da se biološki roditelji u BiH niti kontaktiraju, niti potiču da promjene svoj stav. Dakle niti dijete uzimaju nazad u svoju skrb nit dozvoljavaju da se ono usvoji'', objašnjava za Bhrt Meliha Zulović, usvojiteljica.

U Centru za socijalni rad Banja Luka, kažu da ne postoji srazmjer između broja djece koja su formalno pravno podobna za usvojenje i broja zahtjeva za posvojenje, pa zbog toga mnogi parovi godinama čekaju na usvajanje dijete.

''U 2018. Centar za socijalni rad BL je imala 32 zahtijeva, a u toj godini smo imali 3 potpuna i 2 nepotpuna usvojenja. U prosjeku na mjesečnoj razini imamo 15 i 25 zahtjeva, a evo sad nemamo ni jedno formalno pravno podobno'', objašnjava Renata Ritan Jelić, socijalna radnica u Centru za socijalni rad Banja Luka.

''Moj savjet je uvijek je kad razgovaram s potencijalnim usvojiteljima a takvih je u BiH jako puno savjetujem im da ne budu fokusirani na djecu do uzrasta na godinu dana, da se nadležnim centima koji se bave time upućuju zahtjevi bez dobne granice, jer se može dogoditi za neko dijete da su se u njegovoj kasnijoj dobi stekli uvjeti da bi ono išlo u proceduru usvajanja'', govori Zulović.

Zašto je veliki broj djece u domovima za nezbrinutu djecu teško je izdvojiti samo jedan razlog. Glavni je siromaštvo, poručuju iz nevladine organizacije Hopes and homes for children.

''Nije uvijek jedan razlog. Razlozi dolaze u većem broju pa je to i zdravstveno stanje, odnosnu bolesti roditelja, bolesti djece , ovisnost o narkoticima, slični problemi, nasilje u obitelji jedan je od faktora koji su visoko na listi'', govori Anisija Radenković, iz Hopes and Homes for Children.

Na području Federacije BiH postoji 13 ustanova socijalne zaštite, koje se bave zbrinjavanjem djece bez roditeljskog staranja, 6 vladinih i 7 nevladinih, u kojima je zbrinuto 715 djece. Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike kažu da nastoje provesti politiku sistemske promjene tradicionalnog zbrinjavanja djece u institucije.

Ministarstvo provodi transformaciju institucija za zbrinjavanje djece i prevenciju razdvajanja obitelji kao segmenta Strategije deinstitucionalizacije i transformacije ustanova socijalne zaštite u Federaciji BiH kojom se predviđa donošenje državnih i entitetskih dokumenata usuglašenih s europskim standardima i praksom , te ista predstavlja opredjeljenje i nastojanje da se implementira međunarodno utemeljeno pravo prema kojem svaka osoba ima pravo na život u zajednici na istom temelju kao i druge osobe.

U 2018. godini u FBiH djece bez roditeljskog staranja bilo je više od 906, a čak u 358 slučajeva roditelji su bili spriječeni da vrše roditeljsku dužnost, podatci su Federalnog ministarstva. A onima koji su to u mogućnosti, zakon ograničava.