Društveni rad umjesto zatvora: Osuđenik na radu za opće dobro pokrao javno poduzeće

Podatak da je u kaznenopopravnim zavodima u Federaciji BiH krajem listopada prošle godine ležalo 1.788 zatvorenika, računajući i one u kućnom pritvoru s elektronskim nadzorom, a da je početkom ove godine čak 859 osuđenika bilo na slobodi zbog prebukiranosti zatvora, otvara pitanje mogućnosti zamjene zatvorske kazne radom za opće dobro na slobodi u slučajevima presuda do jedne godine zatvora. Takvih kazni je, u prosjeku, oko 70 posto u FBiH.

Višestruke koristi

No, malo je sudaca koji su jednogodišnje i niže kazne zamjenjivali izricanjem obveznog rada, a pionir u ovom poslu je sudac Općinskog suda u Sanskom Mostu Enes Selman.

On je prvu jednogodišnju kaznu zatvora zamijenio radom za opće dobro još 2004. godine, a, primjerice, od 2003. do 2010. sudovi u Bihaću nisu nijednom osuđeniku izrekli takvu mjeru.

Iako se službeno tvrdi kako Unsko-sanski i Kanton Sarajevo prednjače u provođenju ovakve zakonske „politike“, saznajemo da u Kantonalnom sudu Sarajevo prošle godine nije izrečena nijedna ovakva presuda. Među sucima većinom vlada uvjerenje kako izricanje takve sankcije nije problem, ali jeste u njenoj realizaciji.

„Ne mogu komentirati razloge drugih kolega zašto ne koriste ovu mogućnost, ali razlozi zašto ja to činim su višestruki. To je dobro zakonsko rješenje kojim se omogućava osuđeniku da sankciju provede van zatvora, čime se štede proračunska sredstva, radi nešto korisno za društvo, a istovremeno on, umjesto godinu iza rešetaka, odradi 90 radnih dana i slobodan je“, objašnjava sudac Selman.

Činjenica je da se ne može svaka presuda jednogodišnjeg zatvora pretvoriti u tzv. radnu obvezu od 90 radnih dana. Tako je nedavno sudac Selman odbio prijedlog odvjetnika osuđenika H. K. iz Sanskog Mosta da se njegovom branjeniku dosudi rad za opće dobro.

H. K. je automobilom usmrtio 49-godišnju J. J. na pješačkom prijelazu u nazočnosti kćerke. H. K. ranije nije osuđivan, nije bio u alkoholiziranom stanju, pokajao se i priznao krivicu za ubojstvo iz nehaja, ali on, prema mišljenju suca Selmana, nije zaslužio da ovaj „grijeh“ kompenzira sakupljanjem lišća u gradskom parku.

Apsurdno i nepravedno

I dok u FBiH sistem zamjena zatvorskih kazni za rad za opće dobro koliko-toliko funkcionira, u RS nikako, iako je i Kaznenim zakonom manjeg entiteta još prije deset godina uvedena takva mogućnost. Prema informacijama do kojih je došao „Avaz“, u RS se vode rasprave o „manjkavostima“ tog zakona prema kome nije ostavljena mogućnost da zatvorenici za društvenokorisni rad dobivaju i - plaću!

No, plaćanje takve radne obveze nije predviđeno ni u Federaciji pa je vjerojatno to i razlog zbog kojeg nijedan zatvorenik nije ni tražio društvenokoristan rad umjesto zatvorske kazne.

Pravosudna struka u FBiH smatra apsurdnim i nepravednim davati plaću u takvim slučajevima jer je sasvim dovoljno to što je dana mogućnost da se nekome godina zatvora skrati na 90 dana osmosatnog radnog vremena.

„U jednom slučaju sam osuđeniku na zatvorsku kaznu, inače narkomanu, dosudio rad za opće dobro u javnom poduzeću koje se bavi poslovima vodovoda i kanalizacije. On je to prihvatio i počeo raditi, ali je sebi umislio i kako za to treba dobiti plaću. Kako mu, naravno, uprava firme nije ni mogla, niti željela platiti za rad, on je iskoristio priliku i otuđio njihov vodomaterijal“ navodi sudac Selman, koji je potom ovom osuđeniku ukinuo privilegiju rada za opće dobro i vratio mu prvobitno zatvorsku kaznu, a potom mu je suđeno i za kazneno djelo krađe.

Zbog besparice novčane kazne zamjenjuju zatvorskim

Slabo ili nikako primjenjuju se i sankcije tzv. kupovine slobode i elektronska narukvica. Iako je cilj tih presuda bio da se smanji pretrpanost zatvora, rezultati su slabi. Pretpostavlja se da je 100 KM kao kompenzacija za dan zatvora za mnoge osuđenike previsoka. U RS je tako zbog „besparice“ prošle godine u 341 slučaju novčana kazna zamijenjena zatvorskom.

Kada je riječ o Sudu BiH, zanimljiv je primjer od 12. travnja 2011. kada je u predmetu „Asim Karić i drugi“ donesena presuda kojom se osuđenom Smailu Zubčeviću kazna zatvora u trajanju od jedne godine zamjenjuje novčanom u iznosu od 36.500 KM. U istom predmetu 17. siječnja 2012. Sud BiH je Osmanu Kantiću desetomjesečnu kaznu zatvora pretvorio u novčanu od 30.000 KM.

U jednom drugom slučaju kod istog suda Velezar Paranos je 2010. osuđen na godinu zatvora zbog neovlaštenog prometa opojnim drogama, a 28. travnja 2011. godine kazna mu je zamijenjena sa 36.500 KM. Kako u zakonskom roku nije uplatio taj iznos, Paranosu je 29. kolovoza vraćena efektivna kazna zatvora, ali nema podataka je li i upućen u zatvor na izdržavanje.