DORH analizira presudu Šešelju

Državno odvjetništvo (DORH) izvijestilo je u petak da će analizirati presudu kojom je Haaški sud u četvrtak Vojislava Šešelja oslobodio odgovornosti za ratni zločin u Hrvatskoj, a nakon toga će odlučiti hoće li protiv njega u Hrvatskoj pokrenuti postupak.

Na novinarske upite vezane za tu nepravomoćnu presudu Državno odvjetništvo je odgovorilo da je u Hrvatskoj 2002. podignuta optužnica protiv desetorice okrivljenika, uključujući i Šešelja, zbog ratnog zločina protiv civila, ali je postupak protiv Šešelja u Hrvatskoj prekinut pošto ga je, zbog istog nedjela, optužio i Haaški sud koji na temelju propisa, uključujući i Ustavni zakon, ima primat u vođenju postupka, piše Hina.

"S obzirom na to da je optužnica Tužiteljstva Međunarodnoga kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju nekoliko puta mijenjana, Državno odvjetništvo će izvršiti analizu nepravomoćne presude radi usporedbe inkriminacije u toj presudi i zločina za koje se okrivljenog Šešelja tereti u Hrvatskoj, a radi eventualnog daljnjeg postupanja", izvijestio je DORH.

Šešelj je optužen u Hrvatskoj nakon istrage koju je protiv njega i ostalih optuženika na zahtjev Državnog odvjetništva pokrenuo u siječnju 1995. Županijski sud u Osijeku. Tada je sud naredio da se protiv svih okrivljenika izda tjeralica.

Istom optužnicom, uz Šešelja, teretilo se i Veljka Kadijevića, Blagoja Adžića, Zvonka Jurjevića, Božidara Stevanovića, Životu Panića, Milu Mrkšića, Veselina Šljivančanina, Miroslava Radića i Gorana Hadžića.

Optužnica protiv Šešelja i ostalih podignuta je na vukovarskome Županijskom sudu, a spis je rješenjem Vrhovnog suda od 4. travnja 2007. premješten na Županijski sud u Osijeku.

Tom se optužnicom desetorica okrivljenika terete zbog ratnog zločina protiv civila, ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika, ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika i ratnog zločina uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika, izvijestilo je Državno odvjetništvo u rujnu 2007.

Optužnica obuhvaća kaznena djela počinjena na području grada Vukovara i u Općoj bolnici u Vukovaru te na poljoprivrednom dobru Ovčari i u skladištima poduzeća "Velepromet" na Sajmištu, odakle su odvođeni u logore diljem Srbije.

Šešelja se kao zapovjednika paravojnih četničkih postrojba "Beli orlovi", koje su bile pridružene i podređene zapovjedništvu postrojba tzv. JNA, s ostalim okrivljenicima teretilo da su izravno zapovijedali i izvršavali zapovijedi o borbenom djelovanju prema Vukovaru, koji su branili malobrojni pripadnici Zbora narodne garde i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, s namjerom da branitelje pokore, a grad unište i osvoje.

Na grad je, prema optužnici, djelovano masovno i bez izbora ciljeva iz svih vrsta raspoloživoga streljačkog oružja, minobacača, topova, haubica i višecjevnih bacača raketa svih vrsta i promjera, pri čemu je ispaljeno nekoliko stotina tisuća projektila, svakodnevno je izvođeno neselektivno bombardiranje iz zrakoplova Ratnog zrakoplovstva tzv. JNA, a borbeno je djelovano i s brodova Riječne ratne flotile iz sastava tzv. JNA, što je imalo posljedicu - pogibiju mnogobrojnih civila.

Takvim djelovanjem potpuno je razoren i uništen Vukovar sa svim kulturnim, povijesnim, vjerskim i gospodarskim objektima te stambenim zgradama, a među njima i dvorac Eltz iz 1749. godine, Radnički dom iz 1897., Gradski magistrat iz 1818. godine, zgrada Županije srijemske iz 1777. , katolička crkva sv. Filipa i Jakova iz 1730. godine sa samostanom te kapela sv. Ivana Nepomuka i crkva sv. Roka iz 1740. godine.

Nakon što je Vukovar pao u ruke okupacijskih snaga 18. studenoga 1991., veći dio zarobljenih pripadnika Zbora narodne garde, Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske te ranjenika koji su bili u Općoj bolnici masovno su zlostavljani i ubijani, a ostali su odvedeni na poljoprivrednu ekonomiju Ovčaru, gdje su pobijeni.