Dom naroda odbio razmatrati zakon o dobrobiti životinja po hitnoj proceduri

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas je usvojio Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, kojim se uspostavlja sustav srednjoročnog i godišnjeg planiranja te osiguravaju osnove za kvalitetno upravljanje financijskim razvojem u skladu s nadležnostima Vijeća ministara BiH.

Dopunom Zakona, između ostalog, definirano je da Vijeće ministara usvaja srednjoročni program rada koji je osnov za pripremu Dokumenta okvirnog proračuna za trogodišnje razdoblje i srednjoročnih planova rada institucija BiH.

Izaslanici su podržali i principe Prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o službi u Oružanim snagama BiH, kojim se potpunije definiraju pojedina zakonska rješenja koja u postojećem zakonu nisu adekvatno uređena.

Izmjenama i dopunama Zakona, između ostalog, uvodi se i definira pojam "kandidati na obuci“ kao kategorija osoba u službi u Oružanim snagama, fleksibilnije uređuje procedura izbora i postavljenja časnika na formacijsko mjesto zapovjednika puka, preciznije se propisuju uvjeti za unapređenje te stjecanje uvjeta za mirovinu.

Dom naroda nije usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udruženjima i fondacijama BiH, jer predloženi zakon nije dobio potrebnu podršku izaslanika iz srpskog naroda. Njime su bile uvažene preporuke Moneyvala i poboljšana postojeća zakonska rješenja radi brže, jednostavnije i kvalitetnije primjene.

Izaslanici su odlučili da Prijedlog zakona o štrajku zaposlenih u institucijama BiH razmatraju na sljedećoj sjednici, uz mogućnost da Ustavnopravno povjerenstvo Doma amandmanski djeluje na tekst zakona.

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH danas nije prihvatio zahtjev izaslanika Marija Karamatića da se Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja razmatra po hitnom postupku.

Izaslanici nisu podržali ni njegovo razmatranje u skraćenoj proceduri te će on biti razmatran u redovnom zakonodavnom postupku.

Karamatić je, obrazlažući svoj zahtjev, kazao da kada je donošen zakon o dobrobiti životinja u BiH taj zakon je prepisan iz zemalja okruženja, konkretno iz Republike Hrvatske.

''Tada je prepisana i točka koja glasi da se od 1. siječnja 2018. godine, po zakonu koji je trenutno na snazi u BiH, zabranjuje držanje krznašica. Znači zabranjuje se uzgoj životinja koje se uzgajaju zbog krzna'', naveo je Karamatić.

Dodao je da su u međuvremenu sve zemlje u okruženju izmijenile te "sporne članke zakona“.

''Mi smo sada došli u poziciju da ljudi u BiH koji uzgajaju činčile, kune, nerc, od 1. siječnja 2018. godine to neće moći raditi, jer će to biti protuzakonito'', kazao je Karamatić.

Istaknuo je da se ''krzna iz BiH nalaze među najkvalitetnijim'', te da se ''prilikom proizvodnje životinja za krzno, to jest krznašica, radi o 100 posto domaćem bosanskohercegovačkom proizvodu''.

Pozvao je kolege da u hitnoj proceduri podrže predloženi zakon, ali nije podržana ni hitna, a ni skraćena procedura za njegovo razmatranje te će biti razmatran u redovnoj proceduri.

Izaslanici su usvojili Izvještaj o obavljenoj reviziji učinka o temi: ''Nabavka osobnih dokumenata – studija slučaja“ te dali suglasnost za ratifikaciju nekoliko međunarodnih sporazuma, ugovora i protokola.