Dom naroda: O blokadi državnih institucija i Izbornom zakonu

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na današnjoj hitnoj sjednici sazvanoj na zahtjev pet izaslanika- Denisa Bećirovića, Zlatka Miletića, Amira Fazlića, Muniba Jusufovića i Asim Sarajlić, razmatrani su razlozi blokade rada najvišeg zakonodavnog organa države BiH, s posebnim osvrtom na obrazloženje pravnog osnova blokiranja rada ovog državnog organa vlasti.

Predsjedatelj Klubu bošnjačkog naroda Asim Sarajlić (SDA) je kazao da je potpisao inicijativu za sazivanje današnje sjednice jer je pauza od četiri mjeseca preduga.

O dijalogu...

''Mislim da je ovo put za otvaranje dijaloga i iznalaženje rješenja, ali i dijalog mora biti dvosmjerna ulica. Ne možete nešto što su aksiomi ove države gurati u stranu. Poštujem legitimitet koji je dala Narodna skupština Republike Srpske delegiranjem vas u Klub Srba, poštujem i to da imate stavove koji su tamo zauzeti i vi te stavove branite, ali istovremeno to vam ne daje za pravo da podrivate temelje ove države u ovom časnom domu'' - kazao je Sarajlić.

Izaslanik u Klubu bošnjačkog naroda Munib Jusufović (SBB) je kazao da je izaslanik Kluba Bošnjaka Denis Bećirović (SDP), kao podnositelj inicijative za održavanje današnje sjednice, zajedno sa njih četvero izaslanika, vrlo jasno i precizno zamolio Kolegij Doma da mu pojasni pravni osnov blokade državnih institucija, u ovom slučaju Doma naroda i parlamenta BiH.

''U vezi izraza blokada možemo se sporiti ili ne sporiti, ali čini mi se iz onoga što je izlagala izaslanica Dušanka Majkić vrlo je jasno i evidentno priznanje da se radi o svjesnoj blokadi pod plaštom zato što predstavnici međunarodne zajednice ili visoki predstavnici su nešto donosili, osporavali''- kazao je Jusufović.

Istaknuo je da je svaki razgovor dobro došao ukoliko on podrazumijeva da polazi od, prije svega, iskrenih pozicija i nešto što je u nadležnosti određenih organa.

''Ili ćeš biti dobar ili...''

Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović (HDZ) je kazao kako se boji da i danas pokušavaju vještinom komunikacije između sebe ili između svih nas, uzeti opet ono što im odgovora iz svega onoga što je Ustav BiH, koji jasno definira puno odnosa, pa i kakav je odnos između tri konstitutivna naroda, legitimnog predstavljanja tih naroda i svih građana u BiH, podrazumijevajući da je i svaki predstavnik konstitutivnih naroda građanin BiH.

''Sugestija bi bila da o svim problemima Bosne i Hercegovine smognemo snage, kad stvorimo preduvjete da ovaj Dom normalno radi, da i te točke stavljamo na dnevni red ''- kazao je Čović.

Naveo je kako duboko vjeruje da će biti dovoljno mudrosti da u ovoj neizbornoj godini završe priču o Izbornom zakonu, osiguraju legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, koji moraju biti ravnopravni kada je u pitanju Predsjedništvo i domovi naroda u BiH.

''Kad meni netko kaže i pošalje javnu poruku ovih dana 'nećeš ništa dobiti ako ne uradiš to', recite mi je li to traženje potrebe za razgovor ili je poruka 'ili ćeš biti dobar ili ćemo ti i četvrti put izabrati nekoga da sjedi uime Hrvata'. Ovo ne nabrajam da bih naglasio nešto što možemo mi uraditi na način da ne sjedimo i ne razgovaramo zajedno. Sa svojim kolegama pokušavam oko ovih tema razgovarati gdje se razgovara i ni slučajno na način dva protiv jednoga'' - naveo je Čović.

Ustavne nadležnosti

Kazao je i to da su ustavne nadležnosti vrlo precizno definirane u BiH, podsjećajući da je uvjet za predaju zahtjeva za članstvo u Europskoj uniji bio mehanizam koordinacije o kojem se raspravljalo mjesecima.

''Da li ga je itko povukao u zadnjih godinu, godinu i po dana da pokušamo sukladno mehanizmu koordinacije dogovoriti bilo koje pitanje, a sva naša pitanja su reformska i sva su okrenuta ka EU - i sukob interesa, i javne nabave, i Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće, prije svega izborno zakonodavstvo. Zato nam i dolaze ljudi iz međunarodne zajednice, jer ostalo je još vrlo malo vremena da to riješimo'' - zaključio je Čović.