Dodiku najviše smeta 'SDP-ova istinska multietičnost'

U šestom izvještaju Republike Srpske (RS) i pismu koje je uputio Vijeću sigurnosti UN-a, predsjednik RS-a i SNSD-a Milorad Dodik ponovo se obrušio na visokog predstavnika, Bosnu i Hercegovinu i Socijaldemokratsku partiju BiH, tvrde u SDP-u BiH.

SNSD-u i njenom predsjedniku opet najviše smeta SDP-ova istinska multietničnost te svaku priliku koriste da pokušaju SDP svrstati u isključivo nacionalnu i političku stranku samo jednog naroda u BiH, dodaje se u priopćenju.

Većini je do danas bilo jasno da je za destruktivnu politiku koja dolazi iz RS-a najveća prepreka međunarodna zajednica i Ured visokog predstavnika, a ovim posljednjim izvještajem postaje jasno da pored toga za Dodika najveći problem predstavlja SDP i politika koja pokušava integrirati i prostor i ljude u BiH.

S obzirom na sve ono negativno što se događalo proteklih pet godina u BiH, prije svega zahvaljujući destruktivnoj i secesionističkoj politici, svaki napad na SDP koji dolazi s njihove strane ukazuje na samo dvije stvari od kojih je prva da je SDP na dobrom putu i druga da treba nastaviti istim putem dalje i još snažnije raditi u zaštiti interesa BiH.

"Čelnicima RS-a bilo bi bolje da se fokusiraju na rješavanje katastrofalnog ekonomskog stanja u RS-u i BiH i rješavanje sve većih problema, nego da ispraznim pismima pokušavaju zamazati oči građanima RS-a koji svakim danom postavljaju pitanje zašto sve lošije žive", ističu iz SDP-a.

Također, navodi se, da formiranje vlasti na razini BiH mjesecima čeka zbog avanturističke i neodgovorne politike pojedinih političkih čelnika u BiH, a politička osovina Čović - Dodik nakon svakog sastanka iznenadi javnost novim viđenjima buduće BiH, novim entitetima gdje bi bili novi predsjednici bez ideje kako od BiH napraviti ozbiljan i kompaktan prostor za ekonomski razvoj i bolji život građana.

SDP još jednom poziva da se prestane gubiti vrijeme na stvari koje nisu prošle ni u proteklih dvadeset godina te da se fokusira na formiranje državne vlasti koja odmah treba usvojiti zakone o državnoj pomoći i popisu stanovništva i riješiti pitanje vojne imovine, što će dovesti do otvaranja procesa koji će voditi do NATO-a i kandidatskog statusa za ulazak BiH u EU.