Dodik se pravdao pred Skupštinom RS-a

Početak obraćanja predsjednika RS-a Milorada Dodika o stavljanju izvan snage odluke o referendumu u RS-u danas su neuobičajeno odgađale pauze koje su tražili određeni zastupnički klubovi. Iako je Dodik bio spreman da izađe za govornicu i obrazloži zašto sada traži stavljanje van snage odluke o referendumu, tri puta su ga do sada zaustavile zatražene pauze od zastupnika SDS-a, PDP-a i SDPBiH.

Sve je na kraju poprimilo i komične elemente u Narodnoj skupštini RS-a.

U obraćanju parlamentu, ponovio je i šta je prethodilo stavljanju van snage odluke o raspisivanju referenduma, kao i pratećih akata za njeno izvršenje, navodeći da se na to odlučio imajući u vidu da je "zajednički s Europskom unijom ocijenjeno da referendum za sada nije neophodan”, što je za njega ključna rečenica.

“Već sljedeći ponedjeljak otpočinje rasprava o pravosuđu i jasno je da je to uspjeh naše inicijative još više jer će razgovore uime Europske unije predvoditi komesar za proširenje Štefan File. Nemamo iluzije da će sve biti završeno u ponedjeljak. Podsjetit ću vas da je rasprava o policiji trajala nekoliko godina. U ovoj raspravi je OHR marginaliziran, što je svakako dobro, jer je poznato da njihovo djelovanje šteti procesu”, ustvrdio je Dodik.

Republika Srpska je, dodao je, strana u ovim razgovorima, i jasno je da su tu i drugi iz BiH.

"Naš pristup je ustavan. Nepostojanje ustavnog osnova za pravosuđe na razini BiH je naš temeljni stav. Ustav BiH i Dayjtonski sporazum jedino entitetima daju nadležnost za pravosuđe. BiH ima samo Ustavni sud u skladu sa Ustavom BiH", ustvrdio je, između ostalog, entitetski predsjednik.

Kritika nije poštedio ni Ustavni sud BiH, koji se, po njemu, pretvorio u politički sud, proširio je svoju apelacijsku ulogu i pretvorio se u sud treće instance za redovne pravosudne procese, a trebao bi da to koristi samo onda kad je evidentno kršenje ljudskih prava.

“Zato treba na razini BiH donijeti zakon o Ustavnom sudu BiH i tako urediti ovu oblast. Ustavni sud BiH ne može ocjenjivati akte Ustavnog suda entiteta, jer ta praksa ruši politički sustav BiH. Sud i Tužiteljstvo BiH nemaju ustavnu osnovu i dayjtonski kapacitet, nemaju naše suglasnosti i oni su nametnuti. Nedostaje bazični ustavni uvjet za transfer nadležnosti a to je sporazum strana. RS tu suglasnost nikad nije dala i ne postoji njena odluka o tome. Ne postoji ni odluka Federacije BiH o tome. Ove odluke strana i njihov sporazum moraju postojati, jer ako ih nema, nema ustavnog osnova a naravno tu onda počinje nasilje. Naša volja se mora poštovati jer je legalna i legitimna”, naveo je on.

Dodik kaže da Sud i tužiteljstvo BiH mogu dobiti suglasnost ako se izmjene i dopune zakoni koji ih reguliraju, "u smislu da se onemogući napad na nezavisnost pravosuđa RS, isključi primjena retroaktivnosti, ukine dosadašnja apelacijska praksa i da se procesuiranje osigura za sve zločine bez selekcije”.

Vrhovni sud RS mora da bude, dodaje, zadnja pravosudna instanca za konačne odluke po zakonima RS, a Sud i Tužiteljstvo BiH mogu imati nadležnosti da presuđuju po zakonima za koje je nadležna BiH i nikako po zakonima entiteta.

“Nećemo prihvatiti uvođenje instituta Vrhovnog suda BiH, niti pak jedinstven pravosudni proračun na razini BiH, kako to neki predlažu”, naveo je Dodik.

Za njega nema potrebe ni za pravosudnom akademijom BiH kako to, tvrdi, neki hoće, a dodaje i da Sud i Tužiteljstvo BiH ne mogu imati svoja odjeljenja u općinama i entitetima, jer to nije Ustavom dozvoljeno.

"Mora se redefinirati Visoki sudski tužiteljski savjet tako što će se razdvojiti sudski i tužilački savjet i formirati isti za sve nivoe pravosuđa, tako da postoje županijski, entitetski, Brčko Distrikt i nivo BiH. Treba ih urediti kao nezavisna tijela za provođenje procedura, odabira i predlaganja. Imenovanja sudaca i tužitelja vratiti u zakonodavna tijela”, naveo je Dodik.

U svom izlaganju ponovio je optužbe na račun OHR-a i visokog predstavnika, za kojeg je rekao da je "neistinito i tendenciozno predstavio zalaganje RS-a da se djelovanje Tužiteljstva i Suda BiH uskladi sa ustavnom pozicijom i ostvarivanjem pravde za sve, bez obzira na nacionalnost počinilaca, prije svega u predmetima ratnih zločina”.

I "intervencije" visokog predstavnika i navodna pravosudna reforma nisu, naveo je, doprinijele ni međunacionalnom pomirenju, ni povjerenju, niti posebnim rezultatima u procesuiranju ratnih zločina, već suprotno od onoga što je proklamovano od visokog predstavnika i OHR-a.

U nastavku sjednice raspravljat će, a zatim i glasovati o stavljanju izvan snage odluke o referendumu u RS-u, koju je inicirao Dodik.

U Narodnoj skupštini RS-a večeras je prekinuto zasjedanje tokom rasprave o stavljanju van snage odluke o raspisivanju entitetskog referenduma, a nastavak sjednice zakazan je za sutra.