Dodik i Lukić: Zaključeno da bi prekršio Ustav RS-a ako ne potpiše ukaze

Svjedokinja Obrane izjavila je da su pravni eksperti jednoglasno zaključili da bi predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik prekršio Ustav entiteta da nije potpisao ukaze za dva zakona, zbog čega je kasnije optužen za nepoštivanje odluka visokog predstavnika.

Generalni tajnik Službe predsjednika Republike Srpske, Jelena Pajić Baštinac je svjedočila o sastancima koji su organizirani nakon saznanja iz medija da je visoki predstavnik Christian Schmidt 1. srpnja prošle godine donio odluke kojima se sprječava donošenje dva sporna zakona, a koje je prethodno usvojila Narodna skupština i koji su dostavljeni kako bi predsjednik potpisao ukaze prije njihovog slanja na objavljivanje u Službenom glasniku.

Ustavno-pravni položaj predsjednika RS-a

Svjedočeći na poziv Obrane Dodika, Pajić Baštinac je kazala da je, na zahtjev predsjednika RS-a, organiziran niz sastanaka s pravnim ekspertima, kao i predstavnicima vlasti u Republici Srpskoj i BiH.

"Teme tih sastanaka su bile ustavno-pravni položaj predsjednika RS-a u odnosu sa NSRS-a i imenovanje visokih predstavnika u BiH i njihova ovlaštenja", kazala je svjedokinja.

Pročitajte još

Dodik nakon ročišta: "Sve treba poslati u riječ koja počinje sa 'p'"

Prema njenim riječima, cilj je bio da se utvrdi treba li Dodik potpisati ukaze za dva zakona, i jednoglasno je zaključeno da bi prekršio Ustav RS-a ukoliko to ne bi učinio.

Dužan potpisati zakone

"Svi su nedvosmisleno rekli da je dužan potpisati te zakone, jer Ustav samo proglašenje zakona tretira kao dio procedure donošenja zakona… Ako bi odbio potpisati, mogao bi biti pozvan na odgovornost, a osim toga bi prekršio proceduru donošenja zakona", objasnila je Pajić Baštinac.

Ona je dodala da su pravni eksperti ukazali da Ustav RS-a ne poznaje instituciju visokog predstavnika, te je citirala odredbu koja propisuje da je predsjednik dužan da proglasi zakon koji mu je uputila NSRS-a.

Svjedokinja je rekla da je na sastancima bilo određenih dilema i da je konsultirana razna literatura, a na kraju su zaključci bili jednoglasni. Navela je da su analizirani Aneks 10 Daytonskog sporazuma i bonska ovlaštenja, te da su eksperti ukazali da visoki predstavnik nema pravo da vrši zakonodavnu proceduru.

"Sve i da je Christian Schmidt imenovan relevantnom procedurom, institucija visokog predstavnika nije dio Ustava RS-a", kazala je Pajić Baštinac, a piše Birn.

Dva sporna zakona

Ona je objasnila kako je uobičajena procedura da predsjednik RS-a potpisuje ukaze o proglašenju zakona koje mu dostavi NSRS-a, te da je za dva sporna zakona Dodik to učinio 7. srpnja.

Na pitanja o saznanjima o izmjenama Kaznenog zakona BiH, svjedokinja je kazala da je služba predsjednika RS-a 11. srpnja dobila Službeni glasnik u kojem su objavljene izmjene kojima je Schmidt inkriminirao nepoštivanje svojih odluka.

Dodik je optužen s Milošem Lukićem, bivšim vršiteljemdužnosti direktora Službenog glasnika RS, da su od 1. do 9. srpnja 2023. godine u Banja Luci, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. srpnja iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, poduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.

Pravna mišljenja nisu obvezujuća za predsjednika RS-a

Na pitanja tužiteljice Nives Kanvečev jesu li mišljenja o pravnim pitanjima dobili u pisanom obliku, Pajić Baštinac je kazala da neke ekspertize jesu, a da je Dodik bio prisutan na sastancima na kojima su iznošena mišljenja.

Svjedokinja se složila s tužiteljicom da ta pravna mišljenja nisu obvezujuća za predsjednika RS-a.

"Nisu obvezujuća u odnosu na zakonodavnu proceduru, međutim, ona su i tražena kako bi se ispravno postupilo", kazala je Pajić Baštinac.

Dodik je prigovorio na pitanja tužiteljice, navodeći da nije predočen dokaz da postoji visoki predstavnik, te iznio proceduru izbora prema Aneksu 10.

Dodik će aktivno sudjelovati u kampanji

Sutkinja Sena Uzunović na kraju ročišta priopćila je odluku u vezi ranijeg zahtjeva Obrane koja je navela da nema svrhe izvoditi dokaze ako Tužiteljstvo nije uložilo Aneks 10 kao ključni dokaz. Sutkinja je kazala da će u interesu pravde biti izmijenjen redoslijed izvođenja dokaza.

Nastavak suđenja je zakazala za 11. rujan, a potom i ročišta za 18. i 25.

Obrana je navela da 2. rujna počinje predizborna kampanja u kojoj će optuženi aktivno sudjelovati. Dodik je zatražio da budu barem dva termina u rujnu.

Uzunović je kazala da se sa zahtjevima o nastavku suđenja obrate podneskom. Napomenula je da je Sud bio "i više nego blagonaklon kada je u pitanju odgađanje suđenja na zahtjev Obrane" i da je to učinjeno sedam puta.