Do državne službe preko savjetničke pozicije

Savjetnici dolaze u ministarstva na privremeni mandat, ali pojedini kasnije dobiju siguran posao državnog službenika, pri čemu za neke bude kreirano i radno mjesto.

Piše: Centar za istraživačko novinarstvo

Najmanje 15 savjetnika su tijekom ili na kraju svog mandata postali visokorangirani državni službenici i tako privremenu službu zamijenili sigurnim poslom.

Savjetnike imenuju najviši dužnosnici, po svom nahođenju. Ali, da bi postali državni službenici, moraju proći natječajnu proceduru koja se sastoji od pismenog i usmenog dijela ispita.

Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva pokazuje da su savjetnici u prednosti u odnosu na druge kandidate kada se natječu na radno mjestu u instituciji u kojoj već rade. U konačnici, odluku o zaposlenju, uglavnom, donose rukovoditelji institucija koji su ih i doveli za savjetnike.

Sead Maslo, direktor Agencije za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), smatra da su osobe koje već rade u institucijama, a konkuriraju za državnu službu, privilegirane u odnosu na ostale kandidate.

U instituciji u koju su primljeni bez natječaja savjetnici stječu znanje koje im omogućava da lakše polože ispit i odgovaraju na pitanja komisije, objašnjava Semiha Borovac, bivša gradonačelnica Sarajeva i nekadašnja savjetnica premijera Federacije Mustafe Mujezinovića.  

Ispitne komisije se sastoje od četiri ili pet članova. Na osnovu prikupljenih podataka novinari CIN-a su došli do saznanja da bi savjetnici koji konkuriraju na radna mjesta u instituciji u kojoj već rade mogli poznavati barem dva člana komisije pred kojom polažu usmeni ispit.

Također, veliki broj savjetnika je u državnoj službi završio na novoformiranim radnim mjestima pomoćnika ministara.

Za razliku od FBiH gdje pomoćnici ministra dobivaju stalni posao, pomoćnik ministra u Republici Srpskoj (RS) biva imenovan na mandat od pet godina.

''Izuzetno je velika podudarnost da bi bila slučajna'',  kaže Maslo.

Među novim državnim službenicima se često nalaze i oni koji su na savjetničkom mjestu jedva proveli godinu dana od četverogodišnjeg mandata na koji su imenovani.

Usmeni ispit je presudan

Nakon godinu i mjesec dana provedenih na savjetničkoj poziciji Gordana Čengić je stupila na novouspostavljenu poziciju internog revizora u Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije. U četveročlanoj ispitnoj komisiji pred kojom je usmeno odgovarala bile su i njene kolege Sead Brajlović i Marina Čuljak, koji su joj dali maksimalan broj bodova.

Kao najuspješniju od deset kandidata, tadašnji ministar Vahid Hećo je krajem 2008. godine postavlja za internog revizora i zadužuje za kontrolu trošenja proračunskih sredstava u Ministarstvu.

Čengić kaže za CIN da i danas ministru daje savjete, mišljenja i preporuke. ''Dakle, potpuno srodna funkcija onoj što sam imala'', kaže Čengić, ''samo što imam veću odgovornost, jer ja svoje mišljenje i napišem, i potvrdim, i dokažem''.

Na poziciju savjetnice za industriju Čengić je došla iz Mikrokreditne fondacije Sunrise u kojoj je bila šef Odjela za financije. Za CIN kaže da Heću do tada nije poznavala. Na pitanje kako je ministar saznao za nju, Čengić kaže: ''Valjda se dobar glas čuje", dodajući da je primljena na preporuku kolege za kojeg Čengić kaže da je bio vrlo blizak Stranci za BiH iz koje je i Hećo.

U državnu službu uz blagoslov ministra

Sugovornici CIN-a kažu da se rukovodeća radna mjesta često raspoređuju po nacionalnom ključu, a ministar je u tom slučaju samo izvršitelj dogovora vladajućih stranaka.

Prije nego je postao pomoćnik ministra za zaštitu osoba s invaliditetom u Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike, Dobrica Jonjić je tek četiri i po mjeseca bio savjetnik tadašnjem ministru Perici Jelečeviću. Mjesec dana prije Jonjićevog dolaska Jelečević je donio Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Ministarstva kojim je uspostavljena pozicija na koju je primljen Jonjić.

U razgovoru za CIN Jonjić kaže da nije bio previše zainteresiran za poziciju pomoćnika, ali ministar je inzistirao da se prijavi na natječaj.

"Tražio je da se kandidiram, jer još niko od Hrvata nije bio pomoćnik'', kaže Jonjić.

U četveročlanoj komisiji je bilo dvoje kolega iz Ministarstva, Fehim Bekan i Štefica Marković.

Pitanja koja je dobio odnosila su se na zakone koje provodi ovo ministarstvo. ''Svi kandidati koji se prijavljuju pretpostavljaju da ga neće pitati iz oblasti financija ili iz oblasti kulture i zaštite spomenika, nego (...) iz oblasti penzionog i socijalne zaštite", kaže Jonjić. ''Logično je da čovjek koji se angažira mora imati pojma o tome.''

Jonjić dodaje da bi ga bilo stid kada ne bi znao odgovoriti na postavljena pitanja, jer su se u komisiji nalazile kolege sa kojima je surađivao.

Osobe od povjerenja

Maslo iz Agencije za državnu službu FBiH kaže da ne treba čuditi što savjetnici često dolaze po stranačkoj preporuci, jer ministri za savjetnike biraju ''osobe od povjerenja''.

Nadija Bandić, pomoćnica federalnog ministra za udžbeničku politiku, analitiku i izvještavanje u obrazovanju i znanosti, od 2007. do 2010. godine bila je savjetnica za ovu oblast tadašnjoj ministrici Melihi Alić. 

U svibnju 2010. godine je raspisan natječaj za pomoćnike ministara u Sektoru za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje i u Sektoru za udžbeničku politiku, analitiku i izvještavanje u obrazovanju i znanosti. Rješenje o postavljenju na prvu poziciju potpisala je Alić.

U razgovoru za CIN Bandić kaže da je sa tadašnjom ministricom radila deset godina u Drugoj gimnaziji u Sarajevu, ali da su bile presudne kompetencije i njezina zainteresiranost za ovu oblast. U komisiji su bili tajnik Adnan Zeković i Davorka Jukić, načelnik za pravne i opće poslove Ministarstva obrazovanja i znanosti FBiH.

Bez obzira da li se radi o prvom ili posljednjem sa liste uspješnih kandidata, nadležni organ imenuje rukovodećeg državnog službenika prema vlastitom nahođenju, stoji u dopisu koji je CIN-u poslao Neven Akšamija, direktor Agencije za državnu službu BiH.

Zenit Kelić je bio savjetnik zamjenika ministra financija i trezora BiH Fuada Kasumovića u razdoblju od travnja 2007. do kolovoza 2008. godine. Njih dvojica se poznaju iz Federalne carinske uprave. U veljači 2008. godine je objavljen natječaj za pomoćnika ministra u Sektoru za provedbu sukcesije bivše Socijalističke federativne republike Jugoslavije i upravljanje imovinom BiH.

Na natječaj su se iz ovog ministarstva prijavili i Jusuf Džaferović i Besim Krupalija. I na pismenom i na usmenom dijelu ispita najbolji je bio Krupalija. Džaferović je bio na drugom, a Kelić na trećem mjestu po broju osvojenih bodova. Rješenjem ministra financija Dragana Vrankića posao je dobio Kelić. 

U razgovoru za CIN Krupalija kaže da se žalio na odluku, ali da mu žalba nije uvažena. "To bodovanje, to ništa ne znači'', kaže Krupalija, dodajući da kada su u pitanju rukovodeće službe u državnoj upravi ''politička stranka odabere svog kandidata''. Krupalija i danas radi u Sektoru za sukcesiju, a Kelić mu je nadređeni.

Kelić kaže da nije član nijedne stranke, smatra da je kompetentan i da ima puno radnog iskustva i viziju. ''Ali, može se reći da mi je pomoglo i to što me poznavao i ministar i zamjenik ministra''.