Djeca u BiH sve hrabrija: Veći broj prijava seksualnog zlostavljanja

U Republici Srpskoj je prošle godine evidentirano ukupno 60 kaznenih djela seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece, a ovaj broj, iako alarmantan, prema riječima stručnjaka, jeste i pokazatelj veće svijesti kod djece koja se sve manje ustručavaju da ovaj oblik nasilja prijave.

Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova Srpske, od ukupno 60 kaznenih djela, u najvećem broju slučajeva radilo se o djelima obljube nad djetetom mlađim od 15 godina, i to u 28 slučajeva.

Koja su kaznena djela u pitanju?

Prema istim podacima, obljuba nad djetetom starijim od 15 godina evidentirana je u devet slučajeva, a iskorištavanja djece za pornografiju u 15 slučajeva.

Pročitajte još

Mostar: Zašto se šuti o nasilju u školama

Dalje, registrirana su tri kaznena djela zadovoljenja spolnih strasti pred djetetom, dva kaznena djela upoznavanja djece sa pornografijom, kao i jedno kazneno djelo iskorištavanja kompjuterske mreže. Pored ovog, registrirano je i jedno kazneno djelo navođenje djeteta na prostituciju i jedno kazneno djelo spolnog nasilja nad djetetom.

Iako je svaka statistika ovog oblika kriminaliteta zabrinjavajuća, ovih krivičnih djela uvijek je bilo, ali sa razlikom da su sada djeca svjesna svojih prava i ova djela sve višu prijavljuju, kažu psiholozi.

Podizanje vijesti kao vid prevencije

Psihologica Vanja Blaženović za "Nezavisne" je istakla da djeca o ovome više pričaju, a samim tim više i prijavljuju.

"Ovih kaznenih djela je, nažalost, uvijek bilo, ali sada sa porastom dječje svijesti imamo statistiku najbližu realnom broju. Djeca danas znaju šta je u redu, a šta nije", kaže Blaženovićeva.

Prema njenim riječima, ovaj broj, iako velik, sa druge strane govori i o broju djece koja su odmah počela sa terapijom kako bi prebrodila traumu.

Gordana Rajić, ombudsmanka za djecu Republike Srpske, kazala je za "Nezavisne" da ovaj broj od 60 djela može inducirati veći broj prijava, a i povećanje svijesti kod djece.

S tim u vezi Rajić ističe neophodnost uzajamnog čvrstog i brzog djelovanja institucija Srpske koje će pokazati djeci da su zaštićena, a počiniteljima osigurati što brže procesuiranje.

"Podizanje svijesti je jedan vid prevencije, a ovdje je prevencija najbolji vid zaštite", kazala je Rajić.

Edukacija mora ići u dva pravca

Kako kaže, na važnom je mjestu i edukacija koja mora ići u dva pravca, kako prema djeci, tako i prema profesiji, čiji radnici moraju znati prepoznati naznake nasilja.

S tim u vezi ističe dobre korake koje je Srpska učinila, gdje posebno naglašava izmjenu zakonske regulative koja, kao nikad do sada, štiti prava djeteta.

Tu govori o izmjenama Kaznenog zakona Republike Srpske gdje rok zastarijevanja ovih kaznenih djela ne teče od trenutka izvršenja, kao što je to u drugim slučajevima, nego od trenutka kada žrtva navrši 18 godina. Ovo objašnjava činjenicom da su ovdje žrtve često maloljetnici koji nerijetko u momentu ovog nasilja nisu imali dovoljno razvijenu svijest da znaju o čemu se radi.

Ime se neće brisati iz registra

"Dobro smo regulirali i pitanje registra počinitelja ovih djela, jer ne samo da su osuđena lica ovdje trajno upisana, njima je zabranjen dalji kontakt sa djecom", kaže Rajićeva.

Za razliku od susjednih država, kako kaže, ostvarili smo još jedan pozitivan pomak, a to je da u ovaj registar upisujemo i lica presuđena prema zakonima koji su prestali da važe.

"Tko je učinio ovo kazneno djelo u bilo kom periodu bit će adekvatno kažnjen i njegovo ime se neće brisati iz registra", kazala je Rajićeva.

Bitno je naglasiti da su, prema podacima iz Ministarstva unutarnjih poslova Srpske, sva navedena djela rasvijetljena.