Direktori državnih agencija mjesečno u prosjeku zarađuju četiri tisuće maraka

Vijeće ministara BiH, čiji je tehnički mandat duboko zagazio u deveti mjesec, iskoristilo je ovaj period da zaslužne kolege i suradnike brzopotezno postavlja na čelne pozicije državnih institucija.

Priopćenja koja stižu nakon sjednica Vijeća ministara povremeno otkrivaju tko je dobio novu fotelju u dobro plaćenim bh. institucijama. Posljednji biser u nizu bilo je imenovanje na odgovornu dužnost Omera Brankovića, bivšeg ministra za izbjeglice i raseljena lica u Vladi Republike Srpske.

Višegodišnjeg ministra za izbjeglice u Vladi Republike Srpske, predratnog policajca iz Višegrada Brankovića Vijeće ministara imenovalo je za direktora Ureda za harmonizaciju i koordinaciju sustava plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH. Vjerojatno će Brankoviću najteži dio posla na novoj funkciji biti da zapamti naziv ove institucije čije formiranje se pravda ispunjavanjem europskih standarda. Da je Branković na korak do Europe, mogao se uvjeriti svatko tko je pratio njegov rad kada je uz janjce na ražnju otvarao nove putove i izbjeglicama davao ključ u ruke u povratničkim naseljima diljem RS-a.

Prema tvrdnji našeg izvora iz Banje Luke, Milorad Dodik je bio duboko potresen što bošnjačke stranke nisu ponovo delegirale Brankovića u Vladu RS-a, te mu se uz pomoć predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Nikole Špirića odlučio zahvaliti na ''minulom radu'' i Brankoviću osnovati još jednu od besmislenih državnih agencija!

Izbor rukovodećih kadrova u Vijeću ministara odavno se odvija po principu usluga za uslugu, pa je tako Branković prinuđen nekoliko mjeseci biti vršitelj dužnosti jer trgovina se vodi usporedo sa imenovanjem direktora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BIH gdje će, najvjerojatnije, biti imenovan Miro Džakula koji je, također, vršitelj dužnosti u tromjesečnom periodu.

Hrvatski ministri nisu željeli dati ''zeleno svjetlo'' Brankoviću dok za stalno ne riješe status svog kandidata za UIO. Nejasno je bilo samo je li Branković srpski ili bošnjački kadar jer su ga svojski ''gurali'' ministri iz RS, a nevoljko su ga prihvatili ministri iz SDA koji su ga svojevremeno i lansirali u čarobni svijet izvršne vlasti.

Za neke direktore institucija BiH, kojih do sada ima 74, smatra se da su imenovani na doživotni mandat. Jedan od njih je Dušan Gavran, direktor BH MAC-a, koji je imenovan 27. studenog 2002. godine, ali je nemoguće utvrditi kad mu je počeo teći drugi mandat jer natječaja, barem javnog, nije bilo. Nitko ne postavlja pitanje Gavranovog mandata, baš kao da je ova institucija osnovana zbog njega.

Dragan Podinić, direktor Ureda za zakonodavstvo BiH, imenovan je sredinom prošle godine po drugi put na petogodišnji mandat. Dok je lobirao za sebe u Vijeću ministara, gdje na svaku odluku i zakon mora dati mišljenje, Podinić se osigurao još jednim natječajem. On je istovremeno bio imenovan na mjesto zamjenika direktora Agencije za zapošljavanje BiH, dok je na direktorsku poziciju postavljen Adnan Delić, sin generala Armije RBiH Rasima Delića.

Kada je Podinić na narednoj sjednici Vijeća ministara BiH imenovan i za direktora Ureda za zakonodavstvo BiH, velikodušno se odrekao ranije osigurane pozicije zamjenika direktora sa znatno manjim koeficijentom za platu. Potom je uslijedila nova egzibicija uz pomoć Agencije za državnu službu i Ministarstva civilnih poslova BiH pa je Sanja Jokić, mlađana savjetnica Nikole Špirića, imenovana za Delićevog zamjenika. I ona je na ovom mjestu fiktivno provela dva-tri mjeseca, a onda ju je šef Špirić imenovao za zamjenika direktora Službe za zajedničke poslove institucija BiH. Na čelu ove službe već drugi mandat je Meliha Jahjaefendić, sestra okorjelog Kemala Huseinovića, direktora Regulatorne agencije za komunikacije (RAK).

Spomenuti direktor RAK-a ušao je u povijest privremenog obavljanja dužnosti jer mu je mandat istekao 2. veljače 2007. godine a njegovo imenovanje u režiji Vijeća RAK-a nikada nije potvrdilo Vijeće ministara, kako to zakon nalaže.

Da se do direktorske pozicije najbolje dolazi preko ministarskih ureda, potvrđuje i Jelica Grujić, direktorica Agencije za promociju stranih investicija (FIPA), koju je tu smjestio njen šef Mladen Zirojević, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Od direktora koji će sasvim sigurno mirovinu dočekati na svom mjestu najpoznatiji su Đorđe Ratkovica, direktor Direkcije za civilno zrakoplovstvo BiH, kojem je prvi mandat istekao u listopadu 2006. godine, a on je još u uredu, čije se sjedište u međuvremenu preselilo iz Sarajeva u Banju Luku. Osim njega godinama je tu i Zdenko Milinović, direktor Agencija za statistiku BiH, sa mandatom okončanim u septembru 2008. godine, a neponovljivi Kemal Čaušević napustio je direktorsku funkciju UIO BiH sa zakašnjenjem od skoro tri godine.

Početkom ovog mjeseca Vijeće ministara BiH većinom glasova na još jedan mandat imenovalo Dragana Mektića za direktora Službe za poslove sa strancima BiH, a za zamjenika direktora opet je imenovan Izet Nizam, dok je pomoćnik direktora za unutarnju kontrolu ponovo Mišo Čavar. Ova imenovanja predložilo je Sadik Ahmetović, ministar sigurnosti BiH. Mektić je u fotelju Službe za poslove sa strancima imenovan sa pozicije zamjenika ministra sigurnosti BiH u prošlom sazivu Vijeća ministara, kao kadar SDS-a.

Njegov kolega iz tog Vijeća ministara Dragan Doko tada je imenovan za ombudsmena BiH za potrošače a mandat mu se bliži kraju. Njegov rad bio je uglavnom neprimjetan kao i ministarske zasluge dok je bio na čelu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje je i osmislilo osnivanje institucije ombudsmena za potrošače. Kolegica iz istog Vijeća ministara Ljerka Marić, bivša ministrica financija i trezora BiH, uhljebila se odavno na mjestu direktora Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.

Jedna od mnogih kojoj je mandat obnovljen u tehničkom mandatu Vijeća ministara je i Đinita Fočo, direktorica Agencije za javne nabavke BiH, koja je nekim čudom jedina zadovoljila uslove natječaja od sedam kandidata, a određen period obavljala je dvije dužnosti, i direktora i pomoćnika direktora.

Uz Špirićevu pomoć još jedan mandat dobio je i Zvonimir Kutleša, generalni tajnik Vijeća ministara, iako je bilo najavljeno da to mjesto nakon desetljeća treba pripasti Bošnjacima.

Stranačko presvlačenje dresova zarad pozicije najbolje je demonstirao Mlađen Božović kojeg je najprije Ivanićev PDP doveo na mjesto direktora Fonda za povratak BiH, a ni krivične prijave i istrage SIPA-e nisu spriječile SNSD da ga zadrže na ovoj poziciji još četiri godine. Iako su iz RS nezadovoljni raspodjelom i utroškom novca za povratak Božovića je zadržao Drago Kovač, sarajevski kadar SNSD-a i tajnik Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, koji sad pretendira na ministarsku poziciju.

Još jednom kadru PDP-a Goranu Tešanoviću istakao je mandat na mjestu direktora Instituta za standardizaciju BiH. Teško je da će mu mandat biti ponovo povjeren jer u Vijeću ministar više nema Zorana Tešanovića, koji je sredio da njegovog rođak bude izabran iako je bio drugi na listi sa znatno manje bodova od prvoplasiranog.

Agencija za državnu službu BiH, umjesto da prati što se dešava u njihovom resoru, oslanja se uglavnom na odluke Odbora za razmatranje žalbi, gdje već drugi mandat suvereno vlada ženski trojac: Vesna Grgić-Višnjić, Jasminka Putica i Enisa Hadžović. Zbog odbijanja kao neosnovanih većine žalbi kandidata Vijeće ministara njih tri nagradilo je još jednim mandatom uz nadu da će raditi kao i do sada – po narudžbama ministara.