Diljem Rusije privedene stotine prosvjednika protiv mobilizacije

 Ruske snage sigurnosti privele su stotine ljudi na prosvjedima protiv najnovije eskalacije predsjednika Vladimira Putina u njegovom ratu protiv Ukrajine, izvijestila je u srijedu navečer skupina za ljudska prava OVD-Info.

Ruske snage sigurnosti privele su stotine ljudi na prosvjedima protiv najnovije eskalacije predsjednika Vladimira Putina u njegovom ratu protiv Ukrajine, izvijestila je u srijedu navečer skupina za ljudska prava OVD-Info.

OVD-Info je izbrojio 735 ljudi pritvorenih diljem Rusije. Rečeno je da je 260 prosvjednika uhićeno u Moskvi i 267 u Sankt Peterburgu. U dva najveća grada održani su najveći prosvjedi. U Moskvi su ljudi skandirali za “Rusiju bez Putina”.

Prosvjedi, na većini kojih se okupio skroman broj ljudi, također su se održali u Tomsku i Irkutsku u Sibiru, u Jekaterinburgu na Uralu i na drugim mjestima diljem goleme zemlje, gdje se protuvladini skupovi rutinski guše, piše dpa.

Sudionici su držali plakate s plavim i žutim bojama ukrajinske zastave i uzvikivali slogane poput “Ne mobilizaciji!”

Scores of Russians were arrested Wednesday night across Russia after President Vladimir Putin announced a "partial mobilization" of its reserves. pic.twitter.com/SjPUPz8OSw

— Newsweek (@Newsweek) September 21, 2022

U glavnom gradu vlasti su upozorile ljude da ne sudjeluju u prosvjedima rekavši da im prijeti do 15 godina zatvora.

Od početka rata protiv Ukrajine prije gotovo sedam mjeseci, ruska država se obrušila na protivnike rata.

Putin je u srijedu ujutro naredio djelomičnu mobilizaciju pričuvnih snaga kako bi se pojačali vojni napori u Ukrajini.

On je pozvao 300.000 rezervista u rat u Ukrajini i podržao plan da se anektiraju dijelovi te zemlje, poručivši Zapadu da je spreman upotrijebiti nuklearno oružje kako bi zaštitio Rusiju.

Rusi masovno bježe iz zemlje nakon Putinove mobilizacije

Rusi su počeli masovno odlaziti iz zemlje nakon što je Vladimir Putin jutros naredio mobilizaciju. Avionske karte za destinacije u kojima im nije potrebna viza ekspresno su rasprodane, a one koje su preostale, pišu mediji, dostupne su tek za petak, i to po cijenama od tisuću eura naviše.

O masovnom egzodusu Rusa piše i FlightRadar, poznata stranica koja se bavi praćenjem letova. Objavili su kratki video koji prikazuje avionski promet iz Moskve i Sankt-Peterburga snimljen u srijedu. Na snimci se vidi da je promet bio pojačan, a veći dio letova završio je u Turskoj.

Zelenskij se video-vezom obratio Općoj skupštini UN-a

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u srijedu se navečer videovezom obratio Općoj skupštini UN-a zatraživši sankcije Rusiji, ograničavanje cijene ruskih energenata kao i osnivanje posebnog suda za zločine počinjene u agresiji na njegovu zemlju.

“Zločin se provodi protiv Ukrajine i mi tražimo pravednu kaznu”, poručio je Zelenski na početku svog polusatnog obraćanja putem videa. Zatražio je kaznu protiv Rusije za zločin agresije, ubijanja i mučenja ljudi, za povredu ukrajinske granice i njezina teritorijalnog integriteta.

Istaknuo je potrebu blokiranja trgovinskih odnosa s Rusijom i izolaciju agresora. Pozvao je i na oduzmanje prava glasa Rusije u međunarodnim organizacijama kao i njezina prava veta u Vijeću sigurnosti UN-a.

Pozvao je i na ograničavanje cijena po kojima Rusija izvozi naftu i plin, ocijenivši da su energenti postali rusko oružje kojima ta zemlja manipulira tržištem. “Ukrajina zahtijeva kaznu za ubojstva tisuća ljudi, mučenja i poniženja svojih stanovnika, kao i za katastrofalne turbulencije koje je Rusija izazvala ratom”, rekao je ukrajinski predsjednik dodavši da govori u ime države koja je prisiljena na samoobranu.

Poručio je i da Ukrajina nije izazvala rat, da su održali 88 rundi pregovora u raznim formatima da bi ga spriječili te istaknuo da će Rusija biti prisiljena završiti rat koji je započela.

Zelenskij je zahvalio 101 zemlji koja mu je glasanjem omogućila video-obraćanje UN-u te naveo sedam zemalja koje su glasale protiv – Kubu, Bjelorusiju, Sjevernu Koreju, Eritreju, Nikaragvu, Rusiju i Siriju.

Rat u Ukrajini dominirao je u govorima u UN-u, na skupštini koje se održava gotovo sedam mjeseci od početka ruske agresije na Ukrajinu, što je najveći vojni sukob u Europi od Drugog svjetskog rata.

Vučić: Protiv Srbije se vodi hibridni rat

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić u četvrtak je na Općoj skupštini UN-a istaknuo da se protiv Srbije "u dijelu međunarodne javnosti vodi hibridni rat i prljava kampanja", ilustrirajući to ocjenama da je Srbja prijetnja regionalnoj stabilnosti i da će navodno napasti susjede.

"Srbija je bila i bit će faktor stabilnosti u cijeloj regiji", poručio je Vučić u svom obraćanju na skupštini dodavši da Srbija podržava Daytonski mirovni sporazum za BiH, unatoč neistinama koje su mogu čuti.

Srbija je okarakterizirana kao potencijalni faktor destabilizacije u regiji samo zato da ne bi govorila istinu - da načelo nepovredivosti granica mora podjednako vrijediti za sve, rekao je srbijanski predsjednik.

"Nepravda učinjena bilo gdje prijetnja je pravdi i opomena svima", rekao je Vučić te naglasio da Beograd ne odustaje od načela nepovredivosti granica.

Ocijenio je i da se ovogodišnja debata u New Yorku odvija "u uvjetima narušenog svjetskog mira u razmjerima koji nisu viđeni od Drugog svjetskog rata i osnivanja Ujedinjenih naroda".

Srbija, istaknuo je, poštuje integritet Ukrajine, no politika sankcija uvedenih Ruskoj Federaciji, po njegovoj ocjeni, "nikome ne može donijeti dobre rezultate".

Ustvrdio je i kako ni od jednog sugovornika nije čuo "racionalan odgovor na pitanje u čemu je razlika između suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine te suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije koji je 'grubo narušen' u slučaju Kosova".

To što je po završetku oružanog sukoba potpisan sporazum sa NATO-om, čije odredbe su predviđale donošenje Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN-a, nije spriječilo mnoge države Zapada da priznanjem jednostrano proglašene neovisnosti Kosova iznova pogaze teritorijalni integritet Srbije, rekao je Vučić.

Poručio je i da će Beograd nastaviti razgovore s Prištinom pod okriljem Europske unije "jer je bolje sto godina pregovarati nego jedan dan ratovati".

Plenković: Svi ozbiljno shvaćaju Putinove poruke

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu na Harvardu da u transatlantskoj zajednici svi ozbiljno shvaćaju izjave Vladimira Putina, nakon što je proglasio djelomičnu mobilizaciju i zaprijetio "svim raspoloživim sredstvima" ako Rusija bude ugrožena, što je na protumačeno kao prijetnja nuklearnim oružjem.

Plenković je hrvatskim novinarima na Harvardu, prije svog predavanja, kazao kako "svi ozbiljno shvaćaju te (Putinove) poruke. Nitko ovdje niti podcjenjuje situaciju niti precjenjuje".

"Mislim da je ključno zadržati jedinstvo i čvrst odgovor. To je ono što je najbitnije. Ukrajina se brani i ima pravo ponovno vratiti pod ustavnopravnu kontrolu svoje teritorije", poručio je Plenković.

Hrvatski premijer apostrofirao je kako je "važno da transatlantska zajednica ostane jedinstvena i snažna u potporu Ukrajini" te da se "režim sankcija i pritisak na Rusiju" nastave.

"To je ono što je ključ, a posebno govorim stoga što možda postoji jedan dio svijeta koji je možda malo suzdržan", dodao je.

Plenković je prije nekoliko sati na Twitteru pozdravio oslobođenje Hrvata Vjekoslava Prebega iz ruskog ratnog zarobljeništva u Ukrajini.

“Ono što je najvažnije, čuli smo se. On meni djeluje u dobrom stanju, vrlo je zadovoljan. Sretan je što je konačno u prigodi da se vrati kući", kazao je Plenković.

Desetorica stranih ratnih zarobljenika, među kojima je i Vjekoslav Prebeg, oslobođena su u sklopu razmjene zatvorenika između Rusije i Ukrajine saudijskim posredništvom, objavila je saudijska novinska agencija SPA.

Radilo se o osobnom posredništvu, tvrdi agencija, saudijskog prestolonasljednika Muhameda bin Salmana.

Saudijske vlasti već su preuzele desetoricu stranih zarobljenika, koji su se borili na ukrajinskoj strani, i prevezle ih u Saudijsku Arabiju.

Plenković je kazao da su hrvatske vlasti radile mjesecima na povratku Vjekoslava Prebega te da je on "u svakoj prigodi" ukrajinskim dužnosnicima, uključujući predsjedniku Volodimiru Zelenskiju i premijeru Denisu Šmihalu, ukazivao "koliko nam je bitno da se u procesima razmjene zarobljenika obuhvati i hrvatskog državljanina".

“Veselim se da smo u konačnci uspjeli kroz brojne kontakte s ukrajinskom stranom i sa drugim zemljama. Zahvalni smo ukrajinskim vlastima i Saudijskoj Arabiji koja je tu bila ključna u proteklih nekoliko tjedana", dodao je.

Plenković boravi u SAD-u povodom Opće skupštine UN-a u New Yorku. Na marginama se kratko, među ostalim, sastao s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom, predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, kanadskim premijerom Justinom Trudeauom i slovenskim predsjednikom Borutom Pahorom te s posebnim predstavnikom EU za dijalog Srbije i Kosova Miroslavom Lajčakom.