Daytonski ustav paralizira BiH, treba krenuti u njegove izmjene

''Sadašnji Ustav Bosne i Hercegovine, čija je osnova Daytonski sporazum, trebao je biti prerađen najkasnije 12 mjeseci nakon što je potpisan'', smatra direktor Fondacije "Konrad Adenauer" u Bosni i Hercegovini Karsten Duemmel, referirajući se na politički dokument parlamentarne grupe Socijaldemokratske partije iz njemačkog Bundestaga, u kojem se navodi da Daytonski ustav paralizira tu zemlju.

"Dayton je bio potreban za mir u zemlji, ali za funkcioniranje i napredovanje države nije", tvrdi Duemmel. Smatra kako je to, budući da Ustav nije prerađen prije 20 godina, nužno uraditi sada, malim ili velikim koracima, piše Al Jazeera.

"Pošto sam realist, znam da to trenutna politička situacija ne dopušta, ali se mora uraditi. Daytona 2 neće biti, koliko god to bilo potrebno. Zato se malim koracima mora ići naprijed, a glavnu ulogu bi trebao imati Ustavni sud. On bi trebao sankcionirati sve one koji se tome protive", ističe Duemmel.

Ustav koči zakonodavstvo

Zaključio je da Bosna i Hercegovina može krenuti naprijed i sa sadašnjim Ustavom, ali da prava na veto u etničkim parlamentima to sprečavaju.

Da sadašnji Ustav Bosne i Hercegovine koči zakonodavstvo u toj zemlji smatra i ekspert za Europsku uniju i Balkan Dominik Tolksdorf. On tvrdi da bi se na Ustavu Bosne i Hercegovine moglo raditi kada bi u toj zemlji postojala politička kultura traženja kompromisa.

"Ustav se u Bosni i Hercegovini koristi da bi se održao status quo. To važi za sve strane. Ali, još postoji mala mogućnost provođenja reforme Ustava. Nekadašnji europski povjerenik za proširenje Olli Rehn je nekad govorio o evoluciji, umjesto revoluciji. Nekada se Ustav te zemlje mora izmijeniti, jer nema puno takvih u svijetu koji su nefunkcionalni i koji pružaju toliko mogućnosti blokada", tvrdi Tolksdorf.

Ističe da EU ne želi postaviti prave rokove za reformu Ustava, ali da je to, kada se vratimo malo u povijest, razumljivo. Misli da je u prošlosti već predstavljeno dovoljno ideja kako bi se reforma Ustava mogla provesti.

"Puno je važnije od formalnosti reformi - kao što je, naprimjer, presuda "Sejdić i Finci" - da se u Bosni i Hercegovini napravi kultura traženja kompromisa. Treba kao prioritet postaviti predložene ekonomske mjere, kao što su ih predložili ministri vanjskih poslova Njemačke i Velike Britanije Frank-Walter Steinmeier i Philip Hammond, a ne samo uvjetovati", ističe.

Tolksdorf, ipak, navodi da Bosna i Hercegovina može i sa sadašnjim Ustavom krenuti naprijed, a da sve ovisi o političarima i kako se oni odnose prema tom dokumentu. Mišljenja je da međunarodna zajednica nema trenutno namjeru mijenjati Daytonski sporazum, jer je on garant za neku vrstu stabilnosti u zemlji.

"Osim kriza u Siriji i drugim bliskoistočnim zemljama, međunarodnoj zajednici nije potreban još jedan sigurnosni problem", objašnjava.

Tolksdorf je zaključio da je za njega ključan dio političkog dokumenta SPD-a u kojem se navodi da se Bosna i Hercegovina mora fokusirati na Berlinski proces i plan "Steinmeier - Hammond" koji predviđaju ekonomske i socijalne reforme u toj zemlji.

Direktor fondacije "Friedrich Ebert" u Bosni i Hercegovini Michael Weichert smatra da ova zemlja nema prilika za napredovanje ako Daytonski sporazum ostane jedina osnova za reforme. Također smatra, kao i Tolksdorf, da status quo ne smije ostati.

"Proces europskih integracija je put koji će donijeti reorganizaciju društva, ali on mora uspješno početi. Te reforme podrazumijevaju da će se kroz rat stvoreni okviri (Dayton) morati mijenjati. To podrazumijeva i Ustav. Međunarodne i domaće snage moraju zajedno povući da bi se krenulo naprijed", mišljenja je Weichert.

Ipak, smatra da novi Dayton za sada nije opcija za uspjeh, jer za to trenutno ne postoje preduvjeti na međunarodnom i unutarnjem polju.

"Bosna i Hercegovina može i s postojećim Ustavom početi reforme, ali on se mora prilagođavati normama EU-a, pravnim i ustavnopravnim", ističe.

Nesposobnost političara

Weichert kaže da je reforma Ustava već dugo jedno od najvažnijih, možda i najvažnije pitanje u Bosni i Hercegovini. Smatra da je iskorištavanje Daytonskog sporazuma, kao razlog za neuspjeh Bosne i Hercegovine, postalo svakodnevica i da to pokazuje nesposobnost političara da rade u interesu države. Zaključio je da se Daytonski ustav ne može promijeniti po pravilima i formatima koji su primjenjivani 1995. godine, kada je potpisan.

Njemački parlamentarci iz reda SPD-a su političkim dokumentom također poručili bh. političarima da iskoriste novi pristup EU-a i da intenziviraju pregovore o ulasku u Uniju. Dodali su da se što prije moraju otvoriti poglavlja koja se odnose na vladavinu prava i financijsku kontrolu.

Zaključili su i da se cijela regija suočava s teškim preprekama koje se odnose na pronalaženje pragmatičnih političkih rješenja, a kao primjere su naveli spor Makedonije i Grčke te odnose Srbije i Kosova. Parlamentarci su naveli da su zemljama regije potrebi iskusni konzultanti iz zemalja EU-a koji bi im pomogli da provode reforme, piše Al Jazeera.

Istaknuli su da je za modernu ekonomiju potrebno osposobiti ljude i pružiti priliku mladima u zemljama regije, a zato bi mogao poslužiti model njemačkog dualnog treninga. U političkom dokumentu se navodi da EU mora biti najvažniji trgovinski partner zemljama regije, a da u posljednje vrijeme Rusija, Kina i Turska šire svoje gospodarske aktivnosti u regiji.

Zaključeno je da je potrebno analizirati i preispitati povijest zemalja regije, jer ne smije biti mjesta za nacionalizam.