Dan nezavisnosti u Sarajevu

Povodom 1. ožujka, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, članovi državne, federalne, kantonalne i općinskih vlasti, boračkih organizacija i drugih građanskih udruženja, u Sarajevu su danas položili cvijeće kod spomen-obilježja Vječna vatra i kod spomenika ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva, na spomen-parku Vraca i na šehidskom mezarju Kovači.

Odali su počast braniteljima Bosne i Hercegovine i građanima poginulim u proteklom ratu u BiH.

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, nakon polaganja cvijeća kod Vječne vatre zajedno sa članom Predsjedništva Bakirom Izetbegovićem, a u odsustvu drugog člana Nebojše Radmanovića, prenio je novinarima njegov utisak da je Bosna i Hercegovina, 22 godine od proglašenja nezavisnosti na prekretnici, ali prema boljim danima, kao i da će se prvi korak u tom smislu osjetiti nakon predstojećih izbora bez obzira na to ko bude pobjednik.

- Iduće godine će biti dvadesetogodišnjica od završetka rata a to je dovoljno vremena za sazrijevanje određenih društvenih procesa - kazao je Komšić podsjećajući da su upravo aktuelni protesti nezadovoljnih građana koji traže bolje životne uvjete u svojoj zemlji.

Kod Vječne vatre se novinarima, na njihovu molbu, obratio i branilac Bosne i Hercegovine Dževad Topić Topa, a njegova osnovna poruka je da nikad niko nije mogao niti će moći podijeliti Bosnu i Hercegovinu jer je naprosto nedjeljiva i jer to nikad, nasuprot političarima, ne bi dozvolio njen narod, bez obzira na to tko bio koje nacionalnosti.

Miro Lazović, bivši član ratnog Predsjedništva BiH, cijeni da je 22 godine od proglašenja nezavisnosti, kada se ovaj praznik ne obilježava u cijeloj BiH već ignorira u Republici Srpskoj, Bosna i Hercegovina u stanju koje ne zadovoljava suštinu pitanja postavljenog na referendumu njenim stanovnicima prije 22 godine.

Uzrok današnjem nezadovoljavajućem stanju je u dejtonskom ustavu, uvjeren je Lazović, jer je Dejtonski sporazum, naglašava, dao nadu onima koji su željeli integraciju bh. društva, ali i drugima, koji žele razgradnju.

Stoga će politička borba za integraciju biti nastavljena a rješenje je u izmjeni Ustava, ističe Lazović, na čemu po njegovom mišljenju treba da se angažira i međunarodna zajednica.

Povodom prosvjeda, aktuelnih od početka prošlog mjeseca, Lazović kaže da ih podržava jer su pokazatelj opravdanog nezadovoljstva građana ekonomskim i socijalnim stanjem, kao i da su prosvjednici u podsvijesti nezadovoljni i organizacijom države, odnosno znaju da se njihovo loše ekonomsko i socijalno stanje krije i u lošim ustavnim rješenjima.

Zbog toga bi prosvjede možda trebali usmjeriti i pred OHR (Ured visokog predstavnika u BiH), smatra Lazović.