Daleko smo od iskorjenjivanja gladi do 2030.

Trenutno u svijetu ima 745 milijuna umjereno do jako gladnih više nego 2015. godine, a svijet je daleko od zacrtanog pravca u svojim naporima da ispuni ambiciozni cilj Ujedinjenih naroda da iskorijeni glad do 2030. godine, priopćile su UN u izvještaju u petak.

Na pola puta do krajnjeg roka određenog za postizanje Agende za održivi razvoj 2030, svijet se suočava s malim ili nikakvim poboljšanjem u većini ciljeva vezanih za hranu i poljoprivredu, navodi se u izvještaju Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), objavljenom prije samita UN-a o održivom razvoju idućeg tjedna u New Yorku.

''Dugotrajne posljediice pandemije Covida, skupa s ostalim krizama kao što su klimatske promjene i oružani sukobi, imaju široko rasprostranjene posljedice. Napredak postignut u protekla dva desetljeća stagnirao je, a u nekim slučajevima čak se i preokrenuo'', navodi se u izvještaju.

Globalna nesigurnost hrane naglo je skočila 2020. godine jer je pandemija poremetila tržišta hrane i povećala nezaposlenost, ali se glad nije vratila na razine prije pandemije. Oko 29,6 posto svjetske populacije - 2,4 milijarde ljudi - bilo je umjereno ili ozbiljno nesigurno u pogledu hrane 2022. godine, u odnosu na 1,75 milijardi u 2015, navodi se u izvještaju.

Pothranjenost je najteža na globalnom jugu, a glad najviše raste u subsaharskoj Africi.

Svijet također nije zabilježio napredak ka cilju prepolovljenja rasipanja hrane, koji je ostao na oko 13 posto od 2016. Zemlje bi trebale izraditi politiku za smanjenje gubitka hrane, navodi se u izvještaju.

Reuters je prošlog novembra javio da je nedostatak globalnog napretka u pogledu rasipanja hrane posljedica niskih javnih investicija i nedostatka jasne politike, te rasipnih potrošačkih navika.

Svijet je također daleko od postizanja ciljeva zaštite ribljeg fonda, očuvanja šuma i preokretanja trenda degradacije zemljišta. Izvjestan napredak je postignut u efikasnosti korištenja vode i suzbijanju ilegalnog ribolova, prenosi Reuters.