Cvitanović: Kada nam pravosuđe bude kao u EU nećemo moći hodati ulicom od uhićenja

Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990 i izaslanik u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, smatra da je Bosna i Hercegovina godine potrošila na teme koje je udaljavaju od Europske unije. Sumnja u interes većine koja godinama vlada u BiH da pravosuđe u državi bude na razini EU jer bi takvo pravosuđe značilo masovna uhićenja.

Poglavlje 23

"Svaki dan gledamo uhićenja u BiH. Kada bismo bili slobodna zemlja i pravosuđe oslobođeno utjecaja politike ili bilo kakvog utjecaja, pa mi ne bismo mogli hodati cestom od silnih uhićenja i marica. To ćemo imati kada otvorimo poglavlje 23 i kada pravosuđe u BiH bude na nivou EU.", rekao je Cvitanović za emisiju BHT1 uživo.

Pročitajte još

Ovo su uhićeni za pranje novca  - Oduzima se imovina vrijedna 2,4 milijuna KM

Cvitanović smatra da nadležne institucije nisu uradile uradile ništa na europskom putu nakon otvaranja pristupnih pregovora sa Europskom unijom.

"Ništa nisu napravili. Mislim da je urađeno je nekoliko koraka nazad. Postignuti su napreci na temelju domaćih dogovora... Geoplitička dešavanja su gurnuli BiH da napravi mali korak ka punopravnom članstvu u EU. Danas smo imali skinut zakon o sudovima na Vijeću ministara... Nije urađeno praktično ništa nakon otvaranja pregovoraa, a to bi nam dalo kredibilitet da nismo uzalud dobili otvaranje pregovora", kazao je Cvitanović.

Političari nisu apatični

Cvitanović velikim problemom smatra bh. društvo koje je, kako kaže, u stanju apatije.

"To je najgore stanje. Među političarima ne osjetim apatiju. Oni su naučili da dobro žive. Kvalitetno su zamotali osobne interese u celofan nacionalnih i državnih interesa", smatra Cvitanović.

On smatra da se nacionalne teme posljednjih 20 godina pojavljuju samo pred izbore.

"Poslije izbora se ućute možda godinu dana i onda opet", istaknuo je Cvitanović.

Cvitanović Nacrt rezolucije o genocidu u Srebrenici ne smatra problematičnim, te misli da bi se usvajanjem moglo ići ka otopljavanju odnosa i povjerenju u institucije, ali i da ne može postojati narod ili država koju će neko zvati genocidnom.

"Smatram da je u izmjene i dopune krivičnog zakona trebalo staviti i one koji će jedan kolektiv zvati genocidnim. Rezolucija će očito i jasno proći, ne vidim u njoj problematičnih formulacija ni odgovornost jednog naroda", rekao je, između ostalog, Cvitanović.