Čovićev ured još uvijek plaća Predsjedništvo BiH, cijena 'nije u interesu javnosti'

Članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine se omogućava korištenje radne prostorije u trajanju od šest mjeseci nakon prestanka mandata, rečeno je agenciji Patria iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na upit da li Predsjedništvo Bosne i Hercegovine još uvijek plaća ured u Mostaru, koji je ranije koristio član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović.

Nakon što je Čović izgubio izbore 7. listopada od protukandidata Željka Komšića, njegov mostarski ured pretvoren je u sjedište nevladine organizacije Hrvatski narodni sabor (HNS), čiji je predsjednik također Čović, ali je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nastavilo plaćati zakupninu za te prostorije.

Čović je Predsjedništvo BiH napustio 20. studenog 2018., kada je inaugurirano novo Predsjedništvo.

“Internim aktom Predsjedništva Bosne i Hercegovine ranije je utvrđeno da se članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine omogućava korištenje radne prostorije u trajanju od šest mjeseci nakon isteka mandata, radi obavljanja poslova koji proizlaze iz vršenje dužnosti člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Ovo pravo se može realizirati pod uvjetom da su ispunjene materijalno-financijske pretpostavke za realizaciju ovog prava”, objašnjavaju iz Predsjedništva BiH.

“U skladu sa ovom odredbom, bivšem članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda ovo pravo je omogućeno, s obzirom da su ove pretpostavke ispunjene”, stoji dalje u istom objašnjenju.

Iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine su ocijenili da nije u interesu javnosti informacija o tome koliko Predsjedništvo plaća za ured u Mostaru, te tko je vlasnik nekretnine u kojoj Predsjedništvo zakupljuje ured za Dragana Čovića.

“... Tajništvo Predsjedništva BiH ranije utvrdio da se tražene informacije odnose na povjerljive komercijalne interese treće strane, u skladu sa članom 7 Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini. Tajništvo je ranije, prije utvrđivanja ovog izuzetka, u cijelosti postupio u skladu sa članom 7 ovog zakona informirajući treću stranu čiji su komercijalni interesi mogli biti ugroženi pojedinostima zahtjeva i tek nakon što je treća strana dostavila obrazložen odgovor sa razlozima zbog čega se takve informacije smatraju povjerljivim i razlozima za štetu koja bi proistekla iz objavljivanja tih informacija, utvrđeno je da tražene informacije uključuju komercijalne interese te treće strane, zbog čega su one i izuzete od objavljivanja”, stoji u obrazloženju Predsjedništva BiH.