Čović: Bošnjačka strana pokušat će podijeliti hrvatsko izborno tijelo

Promjene izbornog zakonodavstva moraju se riješiti do kraja ove, predizborne godine, istaknuo je hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović u razgovoru za Dnevnik Naše TV u srijedu. Ako se to ne riješi, bošnjačka strana u Federaciji opet će, kaže, pokušati podijeliti hrvatsko izborno tijelo obavještajnim i poluobavještajnim igrama te političkim marketingom.

Uskoro istječe rok koji je Ustavni sud BiH odredio za promjene Izbornog zakona BiH. Čović je rekao da je uvjeren da će zakon ipak biti izmijenjen prije izbora 2018. godine.

“Vjerujem da ćemo početkom srpnja dobiti odgovor Ustavnog suda na zahtjev za zaštitu nacionalnog interesa bošnjačke strane. To bi značilo da u devetom i desetom mjesecu moramo napraviti politički pritisak među strankama koje slično razmišljaju o izbornom zakonodavstvu. Moramo riješiti pitanje Izbornog zakona u ovoj, predizbornoj godini. Postoje oni koji su htjeli stvoriti nervozu, pritisak na terenu, kako bi zadržali status quo, da oni i dalje biraju naše predstavnike u Dom naroda i Predsjedništvo BiH. Siguran sam da u tome neće uspjeti.”

Čelnik HDZ-a BiH laže da optimizam za to temelji na dogovoru s predstavnicima SDA-a te snazi unutar HNS-a kad je u pitanju odnos prema izbornom zakonodavstvu.

“Ne želim komentirati riječi gospodina Izetbegovića. Bošnjačka pozicija je lakša jer ih ima tri i pol puta više u Federaciji. Kako sada stvari stoje, Bošnjaci će i dalje koristiti svoje pravo da biraju naše predstavnike s 200 do 300 tisuća glasova. Obavještajnim, poluobavještajnim i igrama političkog marketinga pokušat će podijeliti hrvatsko glasačko tijelo. Idući korak je reorganizacija BiH po njihovoj mjeri. S druge strane, imam viziju kako napraviti te stvari. Govorimo o krajnje ozbiljnom zahvatu izmjene bh. zakonodavstva. Moramo biti svjesni da je to samo mali kamenčić u mozaiku onoga što moramo napraviti u iduće dvije godine. Uvjet za održavanje izbora 2018. je odluka Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda. Razgovori o preustroju BiH vodit će se odmah poslije izbora 2018.”

SDA je imao primjerdbe da je HNS malo doradio prethodno usuglašeni stav, dodaje Čović.

 “O izborima za Predsjedništvo BiH je potpuno usuglašeno s njima. Što se tiče Doma naroda, preostalo je dogovoriti mehanizam kako birati zastupnike iz deset županija. Naš je prijedlog da se biraju samo tamo gdje ima predstavnika svih triju naroda, da dogovorimo određeni koeficijent, da to bude odraz konstitutivnosti. Za takvu odluku trebalo bi promijeniti nešto i u federalnom zakonodavstvu jer je tamo predviđeno da iz svake županije mora biti izabran predstavnik minimalno jednog naroda. To bi značilo da se, primjerice, Bošnjak bira u zapadnoj Hercegovini kao što se Srbin bira u Goraždu. Tu smo ostali u raskoraku, mada smo i te stvari u završnoj fazi bili usuglasili”, rekao je Čović u Dnevniku Naše TV.

“Onda je zapelo kod odlučivanja u Domu naroda. Mi inzistiramo da se u Domu naroda odlučuje natpolovičnom većinom koja će uključivati natpolovičnu većinu svakog kluba naroda. Na taj bi se način sva tri naroda dovela u istu poziciju. Bošnjaci su zahtijevali da tu točno definiramo set pitanja o kojima će se na taj način odlučivati. To su stvari koje smo usuglasili na zavidnoj razini sa SDA-om. Shvatili smo da predstavnici SDA-a političkim manevrom pokušavaju izbjeći dogovor, tj. razvući to pitanje iza 2018. godine. Zato smo krenuli o tome preko HNS-a, a oni će i dalje demantirati neke stvari. Upoznao sam američku i druge delegacije zainteresirane za BiH o našim pregovorima koji su dokumentirani jer je svaki dogovor popraćen zapisnikom, doduše našim, bez supotpisa.”

Čović, koji u srpnju počinje predsjedavanje Predsjedništvom, kaže da je svaki prijedlog koji Hrvatima omogućuje da sami biraju svoje predstavnike, kao i Bošnjaci te Srbi, prihvatljiv HNS-u. Moguće je, dodaje, da će doći do promjena prijedloga koji je poslan u parlamentarnu proceduru, ali je bitno da se ne dočekaju izbori u situaciji da Hrvatima drugi mogu birati predstavnike.

“Te odredbe Izbornog zakona morat će se promijeniti jer Ustavni sud u devetom ili desetom mjesecu mora počistiti sve odredbe za koje je sam presudio da su neustavne. Očekujem da će do kraja rujna Ustavni sud poništiti te odredbe jer nećemo moći primijeniti izborne odluke ako ne poništimo te odredbe Izbornog zakona. Ako se to ne bi dogodilo, ne bismo mogli primijeniti rezultate izbora za Predsjedništvo te za Domove naroda na razini entiteta i države”, rekao je Čović za Dnevnik Naše TV.

Najavio je da će odmah po preuzimanju predsjedavanja inicirati sastanke s liderima na državnoj razini zbog blokade institucija na državnoj i federalnoj razini zbog nepostojanja većine.

“Postoji politički prostor koji je potpuno zanemaren u posljednjih 10-15 mjeseci. Iz toga se rodila ova politička kriza koja se pretvorila u parlamentarnu, i na razini Federacije i na razini BiH. U razdoblju našeg predsjedavanja moramo pokazati koje instrumente imamo u svojim rukama. Do kraja godine ili početkom iduće moramo doći do kandidatskog statusa za članstvo u EU”, kaže Čović te dodaje da je situacija bila puno gora početkom 2016., kad je BiH ipak uspjela predati zahtjev za pristupanje Europskoj uniji.

“Sada moramo dobiti kandidatski status i otvoriti aktiviranje akcijskog plana za pristupanje NATO-u (MAP). Taj posao ćemo završiti ili u osam mjeseci moga predsjedavanja ili koji mjesec iza toga. U mnogim administracijama u Europskoj uniji je jako aktivna situacija. Pokazuju veliki interes za BiH. Ne bi nas trebalo iznenaditi da neke od uglednijih političkih administracija u svijetu zbog političkih trgovanja oko BiH iziđu s konkretnim političkim stavovima. Imali smo odluku Europskog parlamenta o potrebi federalizacije odnosa u BiH. Moguće je da će nam u idućih 15 dana doći nove poruke, novi prijedlozi budući da s federalizmom nismo ni pokušali. S druge strane, odmah poslije izbora 2018. moramo riješiti pitanje ustavnosti položaja sva tri naroda, tj. reorganizacije BiH. Dobili smo jedan ustroj 1995., sada moramo dogovoriti nekakvu preinaku. Životno nam je važno da budemo politički faktor. Danas to jesmo, ne može se nešto dogovarati bez predstavnika Hrvata. Bošnjačka strana ili “političko Sarajevo” će nas pokušati podijeliti. I ovih dana pregovaraju s nekim manjim strankama koje nisu u HNS-u, daju im novac i slično.”

Tijekom svega toga BiH se suočava i s demografskom krizom. Mladi sve više odlaze tražiti posao u inozemstvo, natalitet je opao. Čović ističe da to nije problem koji je karakterističan samo za BiH.

“Hrvatska nema problema o kojima mi govorimo, ali u Hrvatskom saboru ključno je pitanje demografije, odlaska mladih. U BiH nismo uspjeli stvoriti vjeru da BiH može funkcionirati kao normalna država, da kao mlada osoba koja stvara obitelj možete živjeti ovdje. Treba nam jasna demografska strategija u BiH ili, još konkretnije, demografska strategija među Hrvatima u svijetu. Takva strategija nije potpuna bez Hrvata u BiH. Gotovo polovica stanovništva Hrvatske potječe iz BiH. Koliko god je važno otvaranje radnih mjesta, mora se stvoriti političko ozračje da se ovdje može živjeti.”

Sve izraženije naseljavanje Arapa u BiH smatra dijelom muslimanske demografske strategije: “Zato pričam o demografskoj strategiji Hrvata. Tako i drugi pričaju o demografskoj strategiji muslimana na ovim prostorima.”