Comandante kreće na posljednje putovanje

Urna s pepelom Fidela Castra kreće u srijedu iz Havane na put prema "Comandanteovom" posljednjem počivalištu, obrnutim smjerom od njegova pobjedničkog revolucionarnog pohoda 1959. godine.

"Karavana slobode" kreće iz Havane na četverodnevno, 950 kilometara dugo putovanje do Santiaga na istoku zemlje kamo će stići za vikend. Putem će biti nekoliko simboličkih zaustavljanja na važnim etamapa Castrove revolucije.

Karavana polazi nakon dva dana odavanja počasti na havanskom Trgu revolucije gdje su stotine tisuća ljudi na poticaj vlade Castru odale posljednju počast.

Komemoracija je završila masovnim skupom u utorak navečer kojem su nazočili latinoamerički, afrički i karipski čelnici. I jedan jedini europski - grčki premijer Aleksis Cipras. Raul Castro zahvalio je na "bezbrojnim izrazima solidarnosti i privrženosti iz svijeta" i govor završio revolucionarnim pokličem "Hasta la victoria siempre".

Predsjednika zapadnih zemalja, čak i nekih prijateljskih država poput Rusije, Kine i Irana, nije bilo. Na Castrov ispraćaj ih Havane poslali su svoje izaslanike.

Izostanak mnogih državnika naglašava upitno nasljeđe Fidela Castra, lidera koji je prkosio SAD-u, podržavao gerilske pokrete u Latinskoj Americi i slao svoju vojsku na krizna žarišta u Africi u vrijeme Hladnog rata.

Ljevičarski latinoamerički predsjednici najavili su u Havani da će nastaviti pronositi Castrovu revoluciju.

"On ne odlazi, ostaje ovdje, nepobijeđen, odriješen, potpuno odriješen od povijesti", uzviknuo je venezuelski predsjednik Nicolas Maduro referirajući se na čuvenu izjavu "Povijest će me odriješiti" koju je Fidel Castro izgovorio na suđenju nakon napada 1953. na vojarnu Moncada koja će označiti početak njegove legende.

Bolivijski predsjednik Evo Morales kazao je da "Fidel nije mrtav, nego da je živ više nego ikada i potrebniji više nego ikada".

Moguće je da je u pravu jer ljevica u Latinskoj Americi gubi podršku, od Venezuele do Brazila. Castrov pepeo stavljen je u pravokutnu, crnu drvenu urnu koja se čuvala u ministarstvu obrane i samo je jednom prikazana na televiziji.

Urna će biti položena u nedjelju na groblju Santa Ifigenija u Santiagu, pokraj mauzoleja kubanskog borca za neovisnost iz 19. stoljeća Josea Martija.Prije toga će putovati uzduž zemlje, obrnutim smjerom od onoga kojim je Castro na čelu gerilskih boraca stigao u Havanu kako bi svrgnuo diktatora Fulgencija Batistu.

Od 2. siječnja do 8. siječnja 1959. bradati pobunjenici su iz Santiaga stigli do Havane i na toj su se pobjedničkoj turneji zaustavili u Castrovoj rodnoj pokrajini Hologuinu, kao i u gradovima Camagueyju, Las Tunasu, Sancti Spiritusu, Santa Clari i Matanzasu.

Postaja s najviše simbolike Castrova zadnjeg putovanja bit će u Santa Clari, gdje počiva pepeo njegova najpoznatijeg suborca Ernesta Che Guevare, prenosi Hina.