Civilna zaštita: Čekići od 5.000 KM, pancirke od 1.400 KM i 'lupanje' službenih vozila

Federalna policija mjesecima izbjegava izuzeti dokumentaciju i provjeriti navode o nezakonitom trošenju u Federalnoj upravi civilne zaštite. Mogući razlog je što su obje uprave pod kontrolom SDA, piše Žurnal.info.

Dobro informirani izvori ovog portala su predočili saznanja i dokaze o nepotrebnoj kupovini preplaćene opreme za civilnu zaštitu te nizu spornih postupaka direktora Fahrudina Solaka.

Federalna uprava civilne zaštite godišnje raspolaže sa oko 20 milijuna maraka. Nakon velikih poplava 2014. godine uslijedila je prava ekspanzija nabavke opreme koja se pravda upravo iskustvima djelovanja tijekom te nepogode. Prema navodima nekoliko izvora Žurnala, sporne su nabavke strojeva i druge opreme za deminiranje, potom službenih vozila, motora tipa Quad, jet skija te čamca tipa howercraft. Oni ukazuju da su vozila i oprema korišteni za privatne potrebe, a dio je tom prilikom bio i oštećen.

Pancirke sa isteklim rokom trajanja

Pancirkeza deminere su prema izvorima Žurnala plaćani po 1.400, iako se mogu nabaviti i za 500 maraka. Pri tome nisu bili ispravni!? Iako je postojala mogućnost da se pancirke nabave putem donacije, raspisan je natječaj vrijednosti 249 tisuća KM. Već tada je bilo nejasno zašto je zahtijevana posebna vrsta materijala, koja nije uvjetovana nekim propisom. Komisija je najpovoljnijom proglasila ponudu firme “KM Trade” iz Visokog koja je glasila na nešto više od 291 tisuću maraka. Natječaj prati čudan slijed događana. Pancirke su isporučene s kašnjenjem. Potom Komisija za prijem robe utvrđuje niz propusta. Najsporniji je bio certifikat o kontroli kvalitete.

Pancirke koje su poslane na ponovno atestiranje zbog isteka roka trajanja, dostavljene su s istim certifikatima. Članovi komisije uočavaju da su im dostavljeni certifikati testiranja obavljenog nad starim pancirkama i odbija potpisati prijem. U međuvremenu, uzorak pancirki koji je donesen za pokaz je nestao. Direktor Fahrudin Solak zatim smjenjuje dva člana komisije, a falsificirani certifikati ovjereni su u općini Novi Grad. Na osnovu toga od BH MAC-a dobivaju rješenje o upotrebi. Pancirni prsluci su podijeljeni zaposlenima, koji su se vrlo brzo počeli žaliti na slabu kvalitetu i kroj njima važne zaštitne opreme.

''Mi imamo problem sa pojedinim uposlenicima koji to tako idu, pišu...pa imate pravo da pitate. Ono što mogu reći je da radimo u skladu sa svim zakonskim procedurama i propisima, da državna revizija koja nam dolazi daje pozitivna mišljenja, vlada Federacije i Parlament i drugi koji usvajaju naš izvještaj o radu'', rekao je za Žurnal direktor Solak.

Polovni joystick na skupom stroju

Krajem 2014. godine Federalna uprave civilne zaštite raspisuje nazječaj za kupovinu velikog stroja za deminiranje u vrijednosti 548 tisuća maraka. Direktor Fahrudin Solak ne uvažava upozorenje nekih uposlenika da je sve manje površina na kojima ovaj stroj može raditi. U batječajnoj je dokumentaciji navedeno kako stroj treba imati i kontejner za smještaj, ali on iako plaćen nije isporučen. Pod pritiskom direktora, tvrde izvori Žurnala, komisija potpisuje prijem i kontejnera. Nedugo po korištenju stroj je pokvaren. Sugovornici Žurnala iz FUCZ navode kako je uočeno da je njen joystick polovan!? Popravak je plaćen iz proračuna, iako je stroj bio pod garancijom. Novinarski izvori navode i kako je realna cijena stroja bila oko 350 tisuća KM.

Direktor negira ove, kao i navode da je nakon kupovine stroja bio u posjeti Italiji kao gost firme od koje je stroj kupljen.

''Poštujem ja da je tu netko imao posao već prije, pa mu ja poremetio, jer sam tražio veći kapacitet deminiranja. Neznatna je razlika u cijeni, mi smo super dobrar stroj dobili. To što su pojedinci mislili da mogu raditi kako su radili to je njihova stvar. Kontejner je bio sastavni dio za mali stroj, a za veliku ne postoji. Nije točno da je joystick bio pokvaren i nisam bio u Italiji. Zvali su nas ove godine na njihov sajam, ali nisam mogao otići,'' kaže Solak.

5000 KM za macolu, 1900 za platnenu torbu

Mnogo je nelogičnosti i u nabavci opreme za deminiranje. Stručnjaci iz FUCZ sa kojima je Žurnal razgovarao, tvrde da su dodaci čizmi za sigurno deminiranje plaćeni više od 2.500 maraka. Nikada se nisu koristili kao ni plastični trokuti sa oznakom “mine” plaćani po 45 maraka te nosači trokuta po 18 maraka, koji su obični komad žice!? Platnena deminerska torba, prazna i bez dodataka plaćana je 1.930 maraka! Iako u opisu torbe piše da je namijenjena za nošenje deminerskog alata, direktor ima drugo obrazloženje.

''To je torba sa kelvarom, da možete staviti ručnu granatu i nositi, ručnu bombu, da je možete iznijeti, da ne nosite u ruci, da se ne može nastradati'', objašnjava Solak.

Spornim ne smatra ni nabavku seta za nasilno otvaranje vrata vrijednog 4.850 maraka, pravdajući to neophodnim u slučajevima klizišta ili zemljotresa. Pojednostavljeno, i sam direktor to naziva macolom!? Od navedene opreme, nabavljene 2013. godine za gotovo 39 tisuća maraka ništa nije korišteno, osim wi-fi megafona vrijednog 1.750 maraka za kojeg se, tvrde novinarski izvori, nakon probe ispostavilo da je pokvaren. Nabavljeno je i 50 ronilačkih odijela i prateće opreme za samo 9 ronilaca FUCZ. Oprema je, kažu poznavatelji, kvalitetom za turističko, a ne profesionalno ronjenje.

Izleti nazvani obuka

Aktualni direktor po svemu sudeći voli organizirati obiteljske izlete za prijatelje, koristeći proračunska sredstva i opremu civilne zaštite. Tako im za zabavu tijekom tih izleta, na kojima su bila i djeca, služe tri vozila Quad s prikolicama. Pri tome se za prijevoz ljudi i opreme angažiraju džipovi, kamioni, cisterne i druga oprema. Iako se izleti organiziraju vikendima, za organizaciju kampova, postavljanje šatora, prijevoza i drugih usluga angažiraju se zaposlenici FUCZ, za što dobivaju dnevnice, tvrde izvori Žurnala. Gorivo i drugi troškovi bili su na teret proračuna, jer se izleti prikazani kao obuka.

''Pranje i pospremanje opreme je naravno rezervirano za zaposlenike FUCZ, koji se od terora koji vlada u upravi ne smiju buniti'', kaže za Žurnal, uz razumljivu anonimnost, jedan od uposlenika.

''Tako nešto nemamo stvarno'', odgovara Solak na pitanje o izletima i djeci.

Ali Solak i ekipa su se putem fotografija, na kojima se vide i djeca, hvalili dobrim provodima sa Igmana, Lončara ili Zelengori. Često su nepozornošću uništavana skupa vozila.

Prema izvorima Žurnala, jedan od tri novokupljena jet skija oštećen je na zabavi na Jablaničkom jezeru, kao i jedan od 10 rafting čamaca. Ova su vozila kupljena iz kreditnih sredstava kojima se Vlada FBiH zadužila za 50 milijuna KM nakon velikih poplava 2014. godine.

Upravo su te poplave bile razlog izdašnih sredstava za civilnu zaštitu, a koja su trošena i za neadekvatnu, skupu i nepotrebnu opremu.