Ciparski sindrom zahvatio Rumunjsku

Iz Rumunjske stižu vijesti da ljudi prebacuju novac iz malih i srednjih banaka u velike, smanjuju depozite do sume ispod 100 tisuća eura i zatvaraju račune. Ekonomski analitičari smatraju da je proradio "ciparski bumerang". Poslije prvobitne odluke za Cipar o tome da se od svih depozita do 100 tisuća eura otpiše porez od 6,75 posto, a od depozita iznad 100 tisuća – 9,9 posto, mogla je da se očekuje bankarska panika u nizu europskih zemalja.

Ta odluka je kasnije korigirana i sankcijama su podvrgli samo dvije najveće banke, ali Europljani su primili signal da garancija neprikosnovenosti uloga više ne postoji. Rumunjska je u veoma teškoj ekonomskoj situaciji. Bukurešt ima tri mjeseca da u zamjenu za novu tranšu od 20 milijardi eura ispuni zahtjeve kreditora.

A to je: smanjenje plaća u državnom sektoru za 25 posto, mirovina za 15 posto, uvećanje PDV sa četiri na 24 posto, obustavljanje niza socijalnih programa. Sve to sindikati nazivaju - socijalnim genocidom. Za plaćanje vanjskog duga 2013. godine zemlja treba pronaći 5,2 milijarde eura. Pri tome, bankarski sistem ima rekordne gubitke.

Može li i u drugim zemljama da dođe do bankarske panike kao u Rumunjskoj? Analitičari smatraju da je takav scenario moguć, na primjer, u Španjolskoj. Panična raspoloženja su kao epidemija. Moguća su i u Portugalu, Sloveniji, na Malti. Ali najčešće se navodi Ukrajina, koja nije članica EU.

Bruxelles je napravio ogromnu grešku nanijevši udarac povjerenju čitavog financijskog sistema Europe - tvde ekonomisti. Zašto su među prvima tako nervozno odreagoirali uravo Rumunji? Zato što su jedna od najslabijih karika EU. U Rumunjskoj je nizak kvalitet sistema upravljanja. Tu si i glasne optužbe za korupciju koje su se pojavile zbog nemogućnosti da se dostojno plati državnim službenicima uslijed ekonomskih teškoća. Lokalnu elitu nervira što EU to ne shvaća.

Europski činovnici sa svoje strane ne vjeruju u sposobnost rumunjskih vlasti da provedu neophodne reforme. Situciju pogršava i ponašanje predsjednika Baseskua. Njim su nezadovoljni kako u Rumunjskoj, tako i van njenih granica. Njegov odlazak i izbor novog predsjednika mogao bi postati simbol nove rumunjske politike.