CIN: Bradara od osam savjetnika, pet imenovala nezakonito

Predsjedavajuća Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (PFBiH) Lidija Bradara je nezakonito imenovala pet od ukupno osam svojih savjetnika. Ona je prekršila federalne propise, postavivši za savjetnike osobe koje nisu imale potrebnih pet godina radnog iskustva, piše CIN.

Štoviše, jednom od njih to je bilo prvo zaposlenje, dok su ostali imali radno iskustvo od osam mjeseci do dvije godine. Većina njenih savjetnika su članovi stranaka ili rođaci i poznanici političara.

Dužnosnici nisu dužni raspisivati natječaje pri zapošljavanju savjetnika – oni ih sami biraju. Ovo pravo iskoristila je i Bradara prilikom imenovanja svojih savjetnika. Njihova prosječna mjesečna primanja iznose od 2.100 do 2.600 KM. Za dvije godine i dva mjeseca za plaće i naknade Bradarinih savjetnika potrošeno je više od 306.000 KM iz federalnog proračuna.

Prema Zakonu o državnoj službi FBiH, iako nemaju status državnih službenika, savjetnici moraju ispunjavati iste uvjete kao i kandidati za pomoćnike rukovodećih državnih službenika. Te uvjete ne precizira Zakon već posebna Uredba prema kojoj je potrebno pet godina radnog iskustva.

Savjetnici iz stranke

Lidija Bradara je za predsjedavajuću Doma naroda PFBiH imenovana polovicom siječnja 2015. godine i do ožujka 2017. je postavila osam savjetnika. Oni je savjetuju iz oblasti: poljoprivrede, odnosa sa međunarodnom zajednicom i nevladinim sektorom, ekonomije i društvenih djelatnosti, pravde i uprave te zakonodavne djelatnosti. Troje su savjetnici za klubove hrvatskog, bošnjačkog i srpskog naroda i njih je izabrala na prijedloge predsjednika ovih klubova.

Bradara je imenovala duplo više savjetnika nego njen prethodnik i kolega iz stranke Tomislav Martinović, zadržavši dva savjetnika koja su radila u njegovom mandatu – stranačke kolege Gorana Božića i Slavena Zeljku.

Božić je njen savjetnik u oblasti poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Kao kandidat Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH okušao se i na lokalnim izborima 2016. godine. Međutim, mandat za Općinsko vijeće u Čitluku nije osvojio. Božić je kao savjetnik Bradare angažiran od polovice siječnja 2015. godine. Prema informacijama koje je dobio Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Doma naroda PFBiH u ožujku ove godine, Božić je imao tek nešto više od tri godine radnog staža. To znači da je prvo radno iskustvo stekao radeći kao savjetnik Bradarinog prethodnika. Međutim, Božić je naknadno priložio dodatnu dokumentaciju o još dvije godine radnog iskustva u privatnoj tvrtki.

Zeljko, također, nije ispunjavao zakonske uvjete za mjesto savjetnika. On nije imao ni dana radnog staža kada ga je u veljači 2014. godine Martinović imenovao za savjetnika. Zeljko danas savjetuje Bradaru u odnosima sa međunarodnom zajednicom i nevladinim sektorom. On je magistar političkih znanosti, a prije zaposlenja u Domu naroda bio je predsjednik Mladeži HDZBiH. On nije htio razgovarati sa novinarima CIN-a.

U studenom i prosincu 2015. godine Bradara je imenovala još dva savjetnika bez potrebnog iskustva – Šimuna Hercega je imenovala savjetnikom za Klub hrvatskog naroda a Semira Hajduka savjetnikom za Klub bošnjačkog naroda. Hajduka je Bradari predložio Osman Ćatić, predsjednik Kluba Bošnjaka i njegov sugrađanin iz Konjica. Ćatić je za CIN rekao da je Hajduka predložio zbog iskustva koje je stekao radeći u pravosuđu. Međutim, prema informacijama iz Doma naroda PFBiH, on nije imao radnog iskustva.

Hajduk novinarima CIN-a nije htio reći da li je član neke političke stranke. „Vi znate da je nemoguće u ovoj zemlji u 99 posto slučajeva ne vezati se makar formalno za nekog da biste bilo što – došli do tog nekog zaposlenja ili bilo čega“, rekao je Hajduk.

Herceg je na mjesto savjetnika došao s jednogodišnjim radnim iskustvom pripravnika u Studentskom centru Sveučilišta u Mostaru. Njegov stric je Nevenko Herceg, član HDZBiH i premijer Hercegovačko-neretvanske županije. Nevenko Herceg je za CIN rekao da on nije pomogao svom rođaku da dobije posao.

Bradara je u siječnju 2015. godine za svoju savjetnicu postavila i Anu Popović, novinarku sa više od 15 godina radnog staža. Ona predsjedavajuću Doma naroda savjetuje u oblasti pravde, uprave i lokalne samouprave i jedina je koja ispunjava uvjet o potrebnim godinama radnog iskustva.

Poznanstva iz Kiseljaka

U prosincu 2015. godine Parlament FBiH je izmijenio Zakon o državnoj službi pa odredba o potrebnom radnom iskustvu više nije bila na snazi. Međutim, Ustavni sud FBiH je u prosincu 2016. godine presudio da su ove izmjene neustavne. Od tada je ponovo na snazi uvjet o petogodišnjem radnom iskustvu.

Bradara je dvije svoje savjetnice imenovala dok je na snazi bio izmijenjeni Zakon o državnoj službi FBiH – Jelenu Kunić i Irenu Mrnjavac i na njih se nije odnosilo pravilo o petogodišnjem radnom iskustvu.

Mrnjavac je savjetnica Bradare u oblasti gospodarstva i društvene djelatnosti. Ona je prije angažmana u Domu naroda bila savjetnica predsjedavajućeg Skupštine Srednjobosanskog kantona (SBŽ) Josipa Kvasine, člana HDZ-a iz Kiseljaka. Kasnije je razriješena dužnosti savjetnice u Skupštini SBŽ-a jer nije ispunjavala zakonom propisane uvjete za to radno mjesto. Mrnjavac je članica Mladeži HDZBiH i dolazi iz Kiseljaka, odakle je i njena šefica Lidija Bradara. Rekla je novinarima CIN-a da o ovoj temi ne želi razgovarati.

Kunić je savjetnica Bradare za Klub srpskog naroda. Ona je prethodno radila kao savjetnica predsjedavajućeg u Skupštini HBŽ-a. Novinari CIN-a ni nakon nekoliko mjeseci iz Skupštine nisu dobili odgovore o načinu njenog imenovanja.

Mrnjavac i Kunić su i dalje savjetnice, ali tajnik Doma naroda Izmir Hadžiavdić misli da bi rješenja o njihovom imenovanju trebalo stavitiiz van snage „jer više nisu u skladu sa Zakonom“.

S druge strane, Bradara kaže da je Ustavni sud FBiH donosio političke odluke. Ona je i nakon što su poništene Izmjene Zakona angažirala jednog savjetnika.

Stjepan Dujo, magistar prava sa jednogodišnjim radnim iskustvom, savjetuje je u oblasti ustava. Dujo je od listopada 2015. bio zaposlenik Službe za poslove sa strancima. Od kolovoza 2016. godine bio je na neplaćenom odsustvu sa posla jer se kandidirao za načelnika Općine Novi Travnik ispred Hrvatske liste za Novi Travnik. Nakon neuspjeha na izborima vraća se na radno mjesto u Službu za poslove sa strancima do veljače 2017. godine, kada ponovo zbog angažmana za savjetnika u Domu naroda odlazi na neplaćeno odsustvo.

Iako je svoje savjetnike imenovala protivno Zakonu, Bradara neće snositi sankcije, osim ako se pravosudne institucije ne pozabave ovim slučajem, pojašnjava tajnik Doma naroda. „Ja te vidim da pljačkaš banku: ako te ne prijavim, ti nemaš posljedica“, rekao je Hadžiavdić.

Bradara o sankcijama ne razmišlja: „Vjerujte mi, ja sam toliko sigurna u svoju odluku da o tome nisam razmišljala“.

Ona je novinarima CIN-a rekla da je jako ponosna na svoje savjetnike i da bi bila sretna kada bi oni dobili priliku da rade puno odgovornije poslove:

„Recimo, da rade u europskim integracijama pri Vladi Federacije, da danas-sutra budu zastupnici, ministri“.