Čelnici Europske unije s papom Franjom razgovaraju o migrantskoj krizi

Glavni europski dužnosnici dolaze danas i sutra u Rim kako bi razgovarali o talijanskoj zabrinutosti i njihovim prijedlozima vezanim uz problem migranata te kako bi papi Franji predali uglednu europsku nagradu Charlemagne.

Njemačka kancelarka Angela Merkel trebala bi rano poslijepodne otpočeti diplomatske aktivnosti susretom sa šefom talijanske vlade Matteom Renzijem.

Renzi će potom primiti predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junkera, predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska te predsjednika Europskog parlamenta Martina Schulza te sa svima njima poslijepodne održati konferenciju o budućnosti EU-a u dvorani muzeja Kapitola, gdje je potpisan Rimski ugovor 1957.

Dok se EU priprema na nove turbulencije s nastavkom razgovora o grčkom dugu i britanskom referendumu, Italija nastavlja inzistirati na temeljnom karakteru zajedničkog odgovora na migrantsku krizu.

Dovođenje u pitanje Schengenskog sporazuma, koje se za Italiju manifestira austrijskim prijetnjama jačanja nadzora u strateškom tunelu Brenner, "opasnije je od krize eura od prije nekoliko godina", potvrdio je u utorak talijanski ministar financija Pier Carlo Padoan.

Izazov koji predstavlja migracijska kriza "nije samo šok izvana već i promjena" koja bi mogla ojačati nacionalističke vizije Europe, rekao je on.

S više od 28.500 migranata iskrcanih od početka godine, što je broj usporediv s onim 2014. i 2015., Italija je ponovno postala glavni mediteranski ulaz otkako je zatvorena balkanska ruta i sklopljen kontroverzni sporazum o vraćanju u Tursku novih pridošlica u Grčku.

Papa Franjo vjerojatno će spomenuti tu temu u petak na audijenciji s trojicom dužnosnika EU-a te potom s Angelom Merkel kao i u važnom govoru na svečanoj dodjeli nagrade Charlemagne, koju će primiti u podne.

Ta je nagrada, koja svake godine odaje priznanje za 'izniman doprinos europskom ujedinjenju', dodijeljena Papi za 'njegovo ohrabrivanje i poruku nade u mir i zajednički život' u Europi, objasnio je u prosincu njemački grad Aachen koji nagradu dodjeljuje od 1950.

Papa, koji obično odbija nagrade, objasnio je u veljači da je na ovu pristao kako bi se založio za 'novo utemeljenje" EU-a, nakon što je pred Europskim parlamentom u studenom 2014. pozvao "ostarjelu" Europu da ponovno postane "referenca za čovječnost'.