Čekanje novog zakona: Borba protiv nasilja je borba protiv predrasuda

Ubio, udario, ošamario, unakazio, uhodio, premlatio, izbo – uglavnom su ključne riječi senzacionalističkih naslova koje sve češće, nažalost možete pročitati i čuti u medijima kada govorimo o nasilju. Iako nasilja nisu pošteđeni ni muškarci, u najvećem broju slučajeva, kako pokazuje statistika - žene su žrtve nasilja i to od strane trenutnog ili bivšeg partnera.

Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji u FBiH postoji, ali čeka se njegova izmjena. Početkom srpnja ove godine s dnevnog reda sjednice Zastupničkog doma Parlamenta FBiH skinuta je točka po kojoj se trebalo raspravljati o tom novom zakonu. To nije jedina točka koja je skinuta s dnevnog reda tog dana, kako su kazali – zato što tekstovi nisu dostavljeni na sva tri jezika. Nacrt ovog zakona bi se ponovno trebao razmatrati na sljedećoj sjednici 27. srpnja 2021.

'Suština treba biti ispred forme'

Zastupnica u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i inicijatorka izmjena ovog Zakona o zaštiti nasilja u obitelji Alma Kratina za Bljesak.info je kazala, kako je točno da je zbog 'jezika' povučeno više točaka s dnevnog reda, ali da je ona osobno mišljenja kako 'suština treba biti ispred forme'.

''Istina je da su kolege iz HDZ-a imale potpuno pravo da to traže jer je u skladu s Poslovnikom koji nalaže dostavljanje materijala na sva tri službena jezika. S druge strane postavlja se pitanje zašto kolege nisu reagirale na sjednicama radnih tijela nekoliko dana ranije, jer bi se to možda stiglo ispraviti prije sjednice. Osobno, izjasnila sam se kao zastupnica da mi se materijali dostavljaju na bosanskom jeziku, mada sam u nekoliko navrata dobijala materijale na hrvatskom i ne bih reagirala na način da forma bude ispred suštine i fokusa''.

Pročitajte još

Ispovijest zlostavljane žene za Bljesak: Noćna mora je počela tek poslije razvoda

Ali do 27. srpnja, ali i puno prije tog datuma - priča oko Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u Federaciji je nešto o čemu su govorili stručnjaci, oni koji su sudjelovali u njegovom kreiranju, žrtve, ali i nevladine organizacije.

Mreža nevladinih organizacija "Sigurna mreža" kojom koordinira Fondacija lokalne demokratije je i pokrenula inicijativu za usvajanje novog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji FBiH iz, kako su naveli - nekoliko razloga.

Pomoć žrtvi

Prvi je unaprjeđenje sustava zaštite i borbe protiv nasilja u obitelji, odnosno funkcionalnija i učinkovitija zaštita građana i građanki, a drugi je da se postojeći sustav zaštite od nasilja u obitelji uskladi s Konvencijom Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, odnosno s 'popularnom' Istanbulskom konvencijom.

''Novi nacrt Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji FBIH upotpunio je nedostatke postojećeg zakonskog rješenja. Najvažnije novine zapažene su u obimu zaštite koja je sada dosta veća, unaprijeđenim načinima zaštite i decidno propisanim pravima koja pripadaju žrtvama. U oblasti prevencije, preciznije su uređeni načini međusektorske kordinacije koja treba da osigura provođenje strateških ciljeva i učinkovitije poduzimanje strateških aktivnosti kako bi se ova negativna društvena pojava suzbila u konačnici'', kazali su iz ''Sigurne mreže'' za Bljesak.info.

Da li će suzbiti zavisi od mnogo faktora, jer nedavno ubojstvo koje se dogodilo u Sarajevu početkom mjeseca kada je tridesetčetverogodišnju ženu ubio suprug –govori da su brojke ubojstava nad ženama u BiH u stalnom porastu. Da li Zakon može to i spriječiti, pitanje je na koje je vrlo teško dati precizan odgovor.

Teret koji nose žrtve: Same su izazvale nasilje

''Često smo u situaciji da za neke zakone kažemo da su dobri ali da je implementacija loša.To je zato što se ne poštuju, nema dobrog mehanizma kontrole provođenja a vrlo često za neke zakone nisu nikad doneseni provedbeni akti. Jedan od glavnih nedostataka važećeg zakona je definiranje sigurnih kuća i ostalih oblika pomoći žrtvama. Podzakonski propisi koji su trebali staviti u funkciju ove zakonske odredbe nisu doneseni što je za posljedicu imalo neučinkovitost većeg dijela postojećeg zakonskog propisa. Razlozi nedonošenja podzakonskih propisa leže upravo u dilemi obveznika donošenja u pogledu njihove nadležnosti'', objasnila je Alma Kratina za Bljesak.info.

''Nasilje nije privatna stvar'' slogan je pod kojim je počela zagovaračka kampanja za usvajanje novog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji u Federaciji BiH. Ipak, u BiH se ne može govoriti o postojanju jedinstvene društvene svijesti o štetnosti nasilja nad ženama u našoj državi. Na to posebno upozoravaju iz UN Women ureda u BiH.

''Mada su provođene kampanje podizanja svijesti, nasilje se još uvijek percipira kao privatna stvar, kao sramota preživjelih kojima se nerijetko na teret stavlja da su nasilje same izazvale. Kod nasilja nad ženama i djevojčicama, kao argumenti opravdanosti izvlače se svi postojeći stereotipi i predrasude koji se vežu za žene u bh. društvu, te je borba za suzbijanje nasilja ujedno i borba protiv postojećih predrasuda i stereotipa, što otežava sam proces i usporava promjene'', naglašavaju iz UN Women ureda u BiH za portal Bljesak.info.

A promjene ne dolaze preko noći. Novi zakon, kako ističu svi sugovornici, bi ipak trebao riješiti glavne nedostatke 'starog' zakona a to je definiranje sigurnih kuća i pomoć žrtvama.

Pročitajte još

Sattler pozvao vlasti u BiH da usvoje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji

''U Nacrtu je ponuđeno kvalitetno rješenje u definiranju sigurnih kuća kao posebne mjere podrške kad je žrtvi ugrožen život, tijelo ili zdravlje. Nadalje, radnje nasilja koje se čine prema žrtvama od strane počinitelja nasilja mnogo su šire u osnovi nego što je postojeći zakon prepoznao. Žrtve nasilja su prepoznate kao korisnici prava iz socijalne zaštite. Osim obaveze procjene rizika za svaki slučaj prijave nasilja, ono što je posebno značajno je i jasna obveza koordinacije između relevantnih subjekata koji direktno ili indirektno djeluju u sustavu zaštite što postojeći zakon nije jasno odredio'', kazala je zastupnica Alma Kratina.

Ona napominje i da se na svakoj razini planira uspostava koordinacionih tijela koja podnose izvještaj zakonodavnoj vlasti i kroz koja će puno širi krug aktera biti upoznat sa stanjem po pitanju nasilja u obitelji. Prema riječima ove zastupnice, to bi ''omogućilo pravovremeno djelovanje na prevenciji i zaštiti od nasilja.''

Procjena rizika i Istanbulska konvencija

Također kroz Nacrt zakona definirano je i jasno pravo na informiranost žrtve, pravo na besplatnu pravnu pomoć, pravo na pratnju osobe od povjerenja i procjena rizika.

A upravo je procjena rizika ono što 'muči' sustav. Jer brojne prijave, rješenja, zabrane prilaska žrtvi u mnogim slučajevima nisu urodile plodom, te smo na kraju imali veliki broj slučajeva teških ozljeda i ubojstava.

''Nadležna policija vrši procjenu rizika za žrtvu u odnosu na svaku prijavu nasilja.Ovo je zahtjev koji pred državu postavlja Istanbulska konvencija.Nadležni organi obavljaju procjenu rizika od smrtnosti,ozbiljne situacije i rizika od ponavljanja nasilja. Nacrtom se utvrđuju kriteriji na osnovu kojih se vrši procjena rizika koja se dostavlja tužiteljstvu i Centru za socijalni rad u cilju poduzimanja konkretnih mjera zaštite od nasilja u obitelji''.

Osoba od povjerenja

Iz Sigurne mreže dodaju i kako prema novom zakonskom rješenju ''sva pažnja je usmjerena na žrtve nasilja u obitelji.''

''Također, sigurna kuća kao najvažnija mjera pomoći i podrške žrtvama u okviru kojeg se provode zaštitni i terapijski tretmani od stručnog osoblja novim prijedlogom zakona je standardizirana i usklađena sa standardima iz Istanbulske konvencije'', napominju iz Mreže nevladinih organizacija ''Sigurna mreža''.

U Federaciji BiH posljednja izmjena Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji usvojena je na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH 26. siječnja ove godine.

Tom izmjenom uvodi se institut ''osobe od povjerenja'' koja će pomagati žrtvama u sudskim procesima.

Alma Kratina, zastupnica u Zastupničkom domu FBiH, kaže - kako treba proći neko vrijeme nakon usvanjanja i primjene, kako bismo imali točne podatke o svemu – kada je u pitanju pratnja osobe od povjerenja koja žrtvi pomaže ''u smislu manje traumatizacije kroz težak i mučan proces''.

''Velika je to stvar i korak naprijed, jer je konkretna inicijativa došla iz nevladinog sektora, konkretno Centra ženskih prava iz Zenice. Svi oni koji rade s ovom osjetljivom kategorijom nesumnjivo znaju da je osoba od povjerenja velika pomoć za žrtvu i to je nekako otvorilo niz drugih pitanja koja bi se trebala riješiti da bi se sveobuhvatno zaštitile žrtve nasilja, da im se da do znanja da nisu same,da društvo brine o njima''.

'Sam zakon nije dovoljan'

Ipak od nacrta, preko javne rasprave, do izmjena i konačno usvajanja novog zakona dug je put. 27. srpanj 2021. bi ipak trebao biti makar 'početak' tog puta.

''Sam zakon nije dovoljan da napravi velike pomake. Zakon i predložene izmjene mogu postaviti jake temelje za unaprjeđenje dosadašnjeg rada institucija i jačanja suradnje institucija sa sigurnim kućama, ali je za sustavnu promjenu potrebno mnogo više senzibilizacije i zajedničkog kreiranja mehanizama i modaliteta suradnje koji će u konačnici dovesti do boljeg pristupa preživjelima nasilja i adekvatnijeg postupanja u njihovim slučajevima'', zaključili su na kraju iz UN Women ureda u BiH za Bljesak.