CCI: Nema izgovora za neuspjeh bh. vlasti

''Nema nikakvih izgovora za neuspjeh bh. vlasti i daljnja kašnjenja u realiziranju preuzetih obaveza, i nema nikakvog izgovora za izmještanje ustavom definiranih nadležnosti iz parlamenta u neformalna tijela'', rekla je Majda Behrem-Stojanov, glasnogovornica Centra civilnih inicijativa na današnjoj press-konferenciji u Sarajevu.

Prezentirajući devetomjesečni izvještaj o rezultatima monitoringa rada Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH, Stojanov je naglasila da bh. politički establišment, zabavljen političkim i stranačkim interesima i međusobnim sukobima, i dalje produbljuje krizu, zaduživanje zemlje, siromaštvo, obespravljenost, uništavanje ekonomije, nezaposlenost.

''Pritom, za nerad i katastrofalne rezultate ovakvog vladanja uzimaju iz proračuna, odnosno iz džepa osiromašenih građana i gospodarstva koje je na izdisaju, enormne svote novca'', naglasila je uz podsjećanje da su bh. državni parlamentarci najplaćeniji u regiji pa istovremeno uvjerljivo imaju najlošije rezultate.

Rečeno je da su ukupna primanja zastupnika i delegata u PSBiH i dalje najviša u regiji, između 4.800 i 7.000 KM i u neskladu su s ukupnom socio-ekonomskom situacijom i ostvarenim rezultatima.

Prema rezultatima monitoringa rada Vijeća ministara i PSBiH u razdoblju siječanj - rujan ove godine zaključeno je da je zastoj gotovo svih reformskih procesa, te da je broj usvojenih zakona zanemariv, a ključna odrednica njihovog rada je bila prekompozicija državne vlasti.

Ivica Ćavar, koordinator monitoring tima CCI-a za rad PSBiH, naglasio je da je razdoblje siječanj - rujan 2012. godine kad je u pitanju rad Parlamentarne skupštine i Vijeća ministara BiH obilježili su zastoj gotovo svih reformskih procesa, gotovo izjednačen broj odbijenih i usvojenih zakona, funkcioniranje po ''ad hoc'' prinicipu, bez ikakve zajedničke vizije razvoja zemlje i unaprijed usuglašenih strategija i programa, zanemarivanje vlastitih obaveza, uz negativan Izvještaj Europske komisije o napretku BiH, kojeg bi se trebale stidjeti sve institucije vlasti u BiH.

''Od stalne blokade u radu državne vlasti, njene prekompozicije i zahtjeva za smjenu građani nemaju nikakve koristi, dok, s druge strane, političari koliko god da potraje kriza, koju sami produciraju, uredno primaju svoje plaće i druge beneficije'', rekao je Ćavar.

Parlamentarna skupština BiH je, nastavivši funkcionirati po ''ad hoc'' principu, odnosno bez usvojenih orijentacijskih planova rada, također, nastavila i trend usvajanja zanemarivog broja zakona – 16, te, uprkos tome , i s velikim brojem odbijenih zakona – čak 14.

Upravo kroz poređenje sa susjednim državama najviše dolazi do izražaja neefikasnost našeg državnog parlamenta, čiji je aktualni saziv lošiji po rezultatima od prethodnika, a čak četiri puta lošiji od pretprošlog saziva.

Zastupnici Hrvatskog sabora su u istom razdoblju (siječanj - rujan) usvojili osam puta više zakona (128), dok je Parlament Crne Gore usvojio 74, a Srbije (u izbornoj godini) 70 zakona. Ovaj odnos definitivno nije proporcionalan primanjima naših i parlamentaraca u regiji.

Od optimističnih obećanja iz ekspozea predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Vjekoslava Bevande, ostalo je samo "mrtvo slovo na papiru". Prošavši u samo devet mjeseci i tehnički mandat i reizbor i ponovni raspad, Vijeće ministara je, samo tri mjeseca prije isteka 2012. ostvarilo takav rezultat, koji ne zadovoljava ni polugodišnji plan rada ove institucije.

Poređenje sa susjednim zemljama daju jasniju sliku o neefikasnosti.

''Dok je Vijeće ministara utvrdilo 17 zakona, u istom razdoblju (siječanj - rujan) srbijanska vlada utvrdila je 43 zakona više, crnogorska 32 zakona više, a Vlada Republike Hrvatske u devet mjeseci utvrdila je 121 zakon, koliko je Vijeće ministara utvrdilo u posljednje tri i po godine. Ne čudi zato što zemlje okruženja dobiju daleko bolje ocjene u izvještajima o napretku Europske komisije'', pojasnio je koordinator CCI-a Denis Telić.

CCI je zaključio da nema nikakvih izgovora za neuspjeh bh. vlasti i daljnja kašnjenja u realiziranju preuzetih obaveza, nema nikakvog izgovora za izmještanje ustavom definiranih nadležnosti iz parlamenta u neformalna tijela i za odlučivanje o suštinskim stvarima, umjesto među legitimnim, za to izabranim predstavnicima građana, na sastancima stranačkih lidera, čime se urušava sustav i obesmišljavaju čitave institucije, koje su stubovi demokracije u jednom društvu.