CCI: HNŽ u prošloj godini jedna od najgorih županija

Centri civilnih inicijativa (CCI) danas su u Mostaru upriličili konferenciju za novinare na kojoj je bilo riječi o godišnjem izvješću o rezultatima monitoringa rada Vlade i Skupštine Hercegovačko - neretvanske županije (HNŽ).

Tom prigodom glasnogovornica CCI-a Majda Behrem Stojanov je kazala kako su krajnje skromni rezultati rada i Vlade i Skupštine obilježili prošlu godinu, te ako se tome pridoda rekordno dug proces konstituiranja vlasti koji ni do danas nije završen (još uvijek nije izabran član Predsjedništva Skupštine iz reda srpskog naroda) i neblagovremeno usvajanje proračuna, može se kazati kako je HNŽ jedna od najgorih županija.

"Tijekom 2011. godine kao ni u prethodne četiri godine Skupština HNŽ-a nije usvojila Program rada, osnovnu vodilju i jedan od osnovnih preduvjeta za normalan rad. Skupština je razmatrala samo ono što joj je Vlada dostavljala kao prioritetno. Dodamo li činjenicu da se znalo desiti da Skupština ne zasjeda i po tri mjeseca u kontinuitetu teško je objasniti lagodan odnos prema svom poslu i prema biračima koje bi zastupnici trebali zastupati", kazala je Behrem Stojanov.

Također, ona je dodala kako je 13 zastupnika profesionaliziralo svoj mandat u Skupštini HNŽ-a, a sedam zastupnika je neprofesionalaca. Zbroje li se primanja samo profesionalno angažiranih zastupnika dolazi se do podatka kako su oni građane koštali 365 943 KM i to bez doprinosa. Ako se doda da svi zastupnici primaju redovan mjesečni paušal u iznosu od 700 KM, u 2011. godini zastupnici u Skupštini HNŽ-a su samo za paušale potrošili 252 000 KM.

Govoreći o radu Skupštine HNŽ-a konzultantica za monitoring rada Vlade i Skupštine HNŽ-a Vesna Milas je kazala kako je Skupština tijekom prošle godine najviše razmatrala mjere koje u najvećem broju spadaju u kategoriju "ostalo", te kako to u većini slučajeva podrazumijeva kadrovska pitanja, dok je zakonodavna aktivnost Skupštine ostala na izuzetno niskom nivou budući da je rezultat jednogodišnjeg rada svega pet usvojenih zakona.

"Do 31. prosinca prošle godine Skupština HNŽ-a održala je sedam redovitih sjednica s jednim nastavkom i dvije izvanredne sjednice s jednim nastavkom s ukupnim trajanjem od 38 sati i 45 minuta, što u prosjeku iznosi tri sata i 31 minutu po zasjedanju", kazala je Milas, te je dodala kako je izbor skupštinskih radnih tijela išao nevjerojatno sporo budući da su imenovana tek na sedmoj sjednici skupštine.

Govoreći o radu Vlade HNŽ-a Behrem Stojanov je istaknula kako ni Vlada HNŽ-a koja je sve do 09. studenoga 2011. godine bila u "tehničkom mandatu" nije kreirala Program rada za 2011. godinu, što kako je kazala ne iznenađuje, budući da je za vrijeme trajanja svog mandata na vrijeme jedino usvojila Program rada za 2008. godinu.

"Budi nadu dosta intenzivan i energičan start nove Vlade, čije ćemo efekte rada moći ocijeniti u narednom razdoblju. Nadamo se kako s pravom možemo postaviti pitanje: Vidi li se to i kod nas svjetlo na kraju tunela? Čini se kako je vlast, iako nekonstituirana do kraja, konačno profunkcionirala", kazala je Behrem Stojanov. Po riječima Vesne Milas za 12 mjeseci 2011. godine Vlada HNŽ-a je utvrdila samo tri zakona, s tim da je dva utvrdila Vlada u tehničkom mandatu dok je jedan zakon utvrdila nova Vlada imenovana u studenom 2011. godine.

"Građani među kojima je koro 30 000 nezaposlenih, već godinama čekaju na donošenje raznih zakona kao što su Zakon o zaštiti obitelji s djecom, Zakon o socijalnoj skrbi, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, o koncesijama, o visokom obrazovanju i niz drugih zakonskih rješenja. Cijeli prethodni mandat Vlada HNŽ-a je kasnila s usvajanjem proračuna. Niti jednu godinu u cijelom mandatu bivša Vlada nije usvojila proračun do kraja tekuće godine za narednu što predstavlja kontinuirano kršenje Zakona o Proračunu FBiH", kazala je Milas.

Po njenim riječima Vlada u tehničkom mandatu usvajala je najviše Odluka dok su zakonodavne aktivnosti skoro pa zanemarive. Za svoj rad spomenuta Vlada je u 2011. godini sama sebi isplatila na ime plaća i naknada iznos od neto 463 160 KM. Pored toga iznosa sedam ministara je za prosinac 2011. godine primilo na ime neto plaće i naknada još 23 694,42 KM što je ukupno 486 854,42 KM.

Kada je riječ o transparentnosti rada Vlade predstavnici CCI-a pohvalili su rad nove Vlade koja je, kako je istaknuto u prvim mjesecima svoga rada pokazala mnogo veću osjetljivost za potrebe javnosti.