Čak 60 posto migranata pobjeglo iz BiH

''Od ukupnog broja registriranih migranata, oko 60 posto njih već izašlo iz BiH preko granice s Hrvatskom'', rekao je Srni Direktor Službe za poslove sa strancima Slobodan Ujić.

U BiH je do danas ušlo 9.730 ilegalnih migranata, od kojih je 7.958 izrazilo namjeru za međunarodnu zaštitu, a nije odobren nijedan od oko 700 podnesenih zahtjeva za azil, izjavio je Ujić.

Istaknuo kako je riječ o malom broju izbjeglih i raseljenih osoba, odnosno osoba ranjive kategorije, između 17 i 20 posto, te da su ostali, više od 75 posto, ekonomski migranti.

Oko 90 posto osoba su muškarci između 18 i 35 godina.

Prema njegovim riječima, najviše je registrirano državljana Pakistana 3.200, a riječ je o ilegalnim migrantima koji nisu izbjeglice, te državljana Sirije 1.590 koji su izbjegle i raseljene osobe.

"Posljednjih mjeseci imamo problem s Irancima kojih je u BiH ušlo oko 1.200, nakon što je Srbija za ovu državu uvela bezvizni režim. Tjedno postoji pet letova na relaciji Teheran-Beograd i oni zloupotrebljavaju taj režim, bacaju dokumente i pokušavaju ilegalno ući u BiH i nastaviti put k Europi", napomenuo je Ujić.

Rekao je kako je najveći pritisak na rijeci Drini, odnosno na području između Janje (BiH) i Banje Koviljače (Srbija), gdje najviše migranata ulazi u noćnim satima, prebacuju se preko rijeke i nastavljaju put ka Unsko-sanskoj županiji, gdje se nalazi blizu 4.000 migranata.

"Ljudi se pokušavaju i dalje domoći EU i najveći pritisak je na Unsko-sansku županiju, dok je u Kantonu Sarajevo smanjen pritisak. U azilantskom centru u Delijašu, a uskoro i u vojarni Ušivak u Sarajevskom kantonu ima dovoljno smještajnih kapaciteta za migrante", naglasio je Ujić.

Prema njegovim riječima, Služba za poslove sa strancima uradila je ono što joj je zakonska obveza i registrirala ove migrante, uzela otiske i obavila intervjue s njima.

"Služba je registrirala sve migrante, od kojih 99 posto nema nikakvih dokumenata jer ih uništavaju pri ulasku u BiH", istaknuo je Ujić.

Rekao je kako je, osim humanitarnog, najbitniji sigurnosni aspekt, zbog čega se i uzimaju biometrijski podaci koji se dijele sa svim sigurnosnim agencijama na razini BiH, a i šire s ciljem da se zaštite građani BiH.

"Sigurno ima i ilegalnih migranata koji dolaze s ratnih područja, zbog čega uvijek postoji sigurnosni rizik njihovog boravka u BiH. Bilo je i narušavanja javnog reda i mira, a sukobljavaju se grupe migranta između sebe, kao što su grupe iz Pakistana i Afganistana", naveo je Ujić.

Prema njegovim riječima, sve relevantne institucije u BiH zauzele su stav da se jača granica, za šta je potrebno mnogo ljudskih i materijalno-tehničkih, ali i financijskih sredstava jer BiH niti ima smještajnih kapaciteta, niti financijske moći da primi te ljude.

"BiH treba brzi protok ljudi ka EU, ali ne treba da pravi smještajne kapacitete, niti je zbog financijskih razloga sposobna da to uradi. Mi ne možemo biti baza za migrante, niti oni mogu ostati na našoj teritoriji", rekao je Ujić i naveo da Služba nema operativne podatke da će se povećavati pritisak migrantskog vala u BiH.