Broj katolika u BiH manji za 88.000
Mons. Tomo Vukšić, vojni biskup u BiH je na nedavnoj konferenciji "Hrvati BiH – demografska stvarnost", kazao kako je prisustvo katolika i Hrvata izraženo u apsolutnim brojevima, prema suvremenim popisima od 1879. godine, bila u porastu sve do 1971. godine, otkada je u opadanju.
"Međutim, porast broja drugih, istovremeno, bio je mnogo brži i veći, pa je prisutnost katolika izražena u postotcima, prema rezultatima svih popisa, u neprekidnom opadanju još od 1931. godine. Naime, Hrvati su 1971. godine ostvarili svoj novovjeki apsolutni maksimum (772.491), a godine 1931. doživjeli su relativni maksimum od 24,01 posto, da bi 1991. godine pali na 17,4 posto. Tako je ponovno uspostavljen stari povijesni proces smanjivanja hrvatske i katoličke prisutnosti u BiH", kazao je biskup Vukšić.
Rezultati posljednjeg popisa
Nakon što je u posljednjem ratu stradalo, protjerano i raseljeno jako mnogo ljudi, nastavlja Tomo Vukšić, rezultati posljednjeg popisa objavljenog 2016. godine kažu da u Bosni i Hercegovini ima 544.780 ili 15,43 posto Hrvata.
"Međutim, broj katolika koji je rezultat istog popisa stanovništva (536.333), dosta je veći od broja katolika, kojim raspolažu nadležne ustanove Katoličke Crkve. Naime, prema izvještajima biskupskih ordinarijata, procjenjuje se da je u BiH bilo prisutno 376.134 katolika na kraju 2017. godine. To je za 14.107 manje nego prethodne 2016. godine, a čak 160.199 manje nego prema državnom popisu", navodi dalje.
Posljedica pada broja Hrvata u BiH, po Vukšiću, nakon rata je posljedica djelovanja više uzroka.
"Najvažniji su neuspio povratak izbjeglih i raseljenih, vrlo negativan prirodni priraštaj, novo iseljavanje, visoka stopa nezaposlenih koja potiče iseljavanje u potrazi za poslom, novo iseljavanje kao posljedica planova razvijenih zemalja da nadoknade vlastite demografske gubitke i dobiju radnu snagu, nedovoljna društvena i materijalna podrška ženama koje žele rađati, sve veća kriza bračnog morala i sekularizacija, kriza svjesti kod vjernika o vrijednostima života i roditeljskoj suradnji s Bogom stvoriteljem, odlazak mladih i visoka prosječna dob stanovnika kao razlog neplodnosti, porast broja osoba koje se ravnaju po načelu – Ubi bene, ibi patria, te ponekad ostavljaju siguran posao i odlaze u potrazi za još boljim materijalnim uvjetima", smatra Tomo Vukšić.
Po posljednjim procjenma crkvenih izvora broj katolika godišnje opada za oko 14.000, a u periodu od petnaest godina, od 2003. do 2017. manji je za 88.687, odnosno oko devetnaest posto. U tom općem gubitku vlastiti negativni priraštaj sudjeluje s 21.049, što znači da se iz BiH u tom periodu iselilo 67.638 katolika.
U traženju mogućeg rješenja ovog složenog problema katolika i Hrvata u BiH, mons. Vukšić, kaže da se treba voditi računa o mnogo elemenata, a prije svega stavljanje snažnog naglaska na brigu za one koji su ovdje, zaustavljanje njihova iseljavanja i podizanje nataliteta.
Riječ stručnjaka
Statističar i demograf Hasan Zolić za Klix.ba kaže kako su uzorci smanjenja broja Hrvata i Katolika u našoj zemlji brojni, kako ekonomski, politički, tako i neki drugi.
"Hrvatski živalj ima dosta staru strukturu, oni imaju najstariju stukturu u Bosni i Hercegovini, što znači da imaju i najveću stopu mortaliteta. Poslije Drugog svjetskog rata brojni su otišli jer se nisu slagali s tadašnjim režimom, kasnije je to bilo uzrokovano i ekonomskim razlozima, što se ono kaže išli su "trbuhom za kruhom". Samo se tada odlazilo pojedinačno, a sada idu cijele porodice, tako su i posljednice posljednjih migracija mnogo teže", kazao je Zolić.
Zolić kaže i da pojačanom odlasku Hrvata pridonosi i njihova veća mobilnost, odnosno posjednovanje pasoša Republike Hrvatske.
"Odlasci Hrvata su najviše izraženi u Livanjskom kraju i Srednjoj Bosni, a nešto manje u Hercegovini. Mjesta ostaju pusta, smanjuje se repreduktivni ciklus, a porazni su i brojevi djece koja se upisuju u škole. Postavlja se pitanje dokle će sve ovo ići, te ko će ovu zemlju kasnije graditi. Ovakvim trendovima izgubit će se značajno radna snaga, a veliko je pitanja ko će kasnije stvarati sredstva za penzije, zdravstveno, budžete...", zaključio je Zolić.
