Brine ih korupcija: Čak 47 posto građana ne vjeruje policiji

Rezultati izvještaja ''Procjena integriteta policije u BiH za 2017. godinu'' ukazuju da normativno-pravni okvir, ali i praksa još uvijek ne osiguravaju potrebni integritet policije u BiH, rečeno je danas u Sarajevu prilikom prezentacije izvještaja.

Projekt istraživačica Centra za sigurnosne studije (CSS) Mirela Hodović je istaknula da, također, u vezi s ovim, zabrinjava i pad povjerenja bosanskohercegovačke javnosti u policiju.

''Pa je tako povjerenje u ovu instituciju na najnižem nivou u posljednje tri godine. Postotak iskazanog nepovjerenja građana koji iznosi 47 posto, stavlja BiH na vrh liste zemalja regije'', ukazala je Hodović.

Prezentirajući rezultate Izvještaja napomenula je da on sadrži pet tematskih oblasti: vanjski nadzor, unutrašnja kontrola, upravljanje ljudskim resursima, financijsko upravljanje i kaznena odgovornost policijskih službenika.

Kada su u pitanju vanjski mehanizmi nadzora policije u BiH, rezultati ovog izvještaja pokazuju da oni nisu u dovoljnoj mjeri funkcionalni. Hodović navodi da je činjenica da još uvijek u ovoj oblasti ne postoji zakon o parlamentarnom nadzoru kojim bi se doprinijelo sveobuhvatnijem reguliranju ove oblasti, a posebno u pogledu efikasnijeg i transparentnijeg vršenja nadzora nad radom policije u BiH.      

Govoreći o odjelima, odnosno jedinicama za unutrašnju kontrolu, kaže kako nalazi istraživanja pokazuju da ovi odjeli zahtijevaju određene promjene u cilju postizanja veće nezavisnosti i funkcionalnosti.

''Kroz izvještaj smo identificirali nekoliko ključnih slabosti kada je u pitanju nezavisnost samih jedinica unutrašnje kontrole, do slabe kadrovske popunjenosti ovih jedinica i dinamike njihovog rada koja još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini'', napomenula je Hodović.

Istaknula je da je tijekom 2016. i prvih osam mjeseci 2017. godine unutrašnjoj kontroli u 14 policijskih agencija u BiH dostavljeno oko skoro 2.500 prijava građana, ali i rukovoditelja na rad policijskih službenika. Međutim, samo za mali broj tih prijava je ustanovljena opravdanost. Radi se negdje oko 45 posto, ''što je ispod prosjeka''.

Navela je i činjenicu da je od tog broja veoma mali broj slučajeva koruptivnih aktivnosti policijskih službenika prijavljen ovim odjeljenjima unutrašnje kontrole. Točnije, radi se oko 22 slučaja koja ukazuju na koruptivne aktivnosti policijskih službenika.

Kada je u pitanju oblast upravljanja ljudskim resursima, kroz izvještaj su identificirali da mnoge institucije ne posvećuju adekvatnu pažnju ovoj oblasti.

''Kao problem navodimo nedovoljno propisane uvjete za prijem u policiju, ali i pravni okvir koji ne omogućava fer napredovanje u službi. Kada je u pitanju upravljanje financijama u policijskim agencijama, zabilježen je porast u izdvajanju proračunskih financijskih sredstava za policijske agencije u BiH'', ocijenila je Hodović.

U oblasti kaznene odgovornosti policijskih službenika, istraživanjem je identificirano da ne postoji posebna evidencija o broju podnesenih kaznenih prijava protiv policijskih službenika kada su u pitanju njihove koruptivne aktivnosti.

''Jedini pouzdan izvor informacija o predmetima pripadnika policijskih struktura u BiH zbog izvršenih koruptivnih kaznenih djela predstavljaju podaci koje su nam dostavili odjeli unutarnje kontrole. Ti podaci pokazuju da je tijekom 2016. i prvih osam mjeseci 2017. oko 27 predmeta dostavljeno nadležnom tužiteljstvu na dalje postupanje'', kazala je Hodović.  

Na kraju je zaključila da ovaj izvještaj, kao i do sada, nastoje učiniti dostupnim građanima, ali i predstavnicima vlasti, odnosno predstavnicima policijskih agencija ''koji su dali značajan doprinos, pogotovo kada je u pitanju prikupljanje podataka za potrebe ovog izvještaja''.