Brekalo: Besplatne usluge našeg Centra koristi 129 djece iz HNŽ-a

Ustanova Edukacijsko-rehabilitacijski centar Sveti Josip Radnik Čitluk je javna ustanova koja djeluje kao dnevni centar za rehabilitaciju i edukaciju djece s teškoćama u razvoju, a čije najsuvremenije usluge koristi 129 djece iz Hercegovačko-neretvanske županije.

Centar darovan Općini Čitluk

Ustanova Edukacijsko-rehabilitacijski centar Sveti Josip Radnik Čitluk je inače javna ustanova kojoj je osnivač Općina Čitluk. Potpisivanjem ugovora između Udruge Sveti Josip Radnik iz Chicaga koju je zastupala sestra Muriel Geisler i načelnika Marina Radišića ispred Općine Čitluk, izgrađena je u prosincu 2021. godine multifunkcionalna zgrada za potrebe djece i mladih s teškoćama u razvoju. Temeljna odredba potpisanog ugovora jest da je Centar darovan općini Čitluk pod uvjetom trajnog zadržavanja namjene istog.

Pročitajte još

Čitluk dobiva Edukacijsko-rehabilitacijski centar 'Sveti Josip radnik'

''Ustanova djeluje kao dnevni centar za rehabilitaciju i edukaciju djece s teškoćama u razvoju. U suvremeno opremljenim kabinetima individualne i grupne aktivnosti prilagođene su mogućnostima, potrebama i interesu djeteta, s naglaskom na pružanje potpore u razvijanju i jačanju djetetovih potencijala. Svrha cjelovitog rada s djecom s teškoćama je poticanje i razvijanja sačuvanih sposobnosti i sprječavanje novih i težih poteškoća'' – rekla je u razgovoru za Fenu ravnateljica Ustanove Edukacijsko-rehabilitacijski centar sv. Josip Radnik Čitluk Matea Brekalo.

Ustanova posjeduje kabinet za logopeda, kabinet edukacijskog rehabilitatora, kabinet za fizioterapeuta, kabinet fizikalne terapije, kabinet psihologa i socijalnog radnika, radionice, dnevni boravak, kuhinju, blagovaonicu, sanitarne čvorove, salu za sastanke, urede, knjižnicu, dvorište i senzorni park.

Besplatne usluge

Brekalo je istaknula kako Ustanova pruža besplatne usluge logopeda, edukacijskog rehabilitatora, fizioterapeuta, senzornog terapeuta, bobath terapeuta, psihologa, pedagoga, socijalnog radnika i radno okupacijskog terapeuta za djecu s teškoćama u razvoju i mlade osobe sa invaliditetom.

Trenutno usluge centra koristi 129 djece iz Hercegovačko–neretvanske županije, a najmlađi korisnik usluga ima samo tri mjeseca.

''Terapeuti u svom radu imaju uključenu djecu sa cerebralnom paralizom, epilepsijom, djecu s Down sindromom, West sindromom, Turnerov sindrom, Prader–will sindrom, Cri du chat sindrom, poremećaji iz spektra autizma, poremećaji prehrane, distrofija mišića, poremećaji senzorne integracije, tuberozna skleroza, ADHD, teškoće učenja, odstupanja u psiho-motoričkom razvoju, te intelektualnim teškoćama. Kontinuirani termini terapija traju od 30-45 minuta ovisno o potrebama, sposobnostima i dobi djeteta. Pored pružanja terapijskih usluga za djecu naši terapeuti pružaju savjetodavne usluge roditeljima i ostalim članovima obitelji''– pojasnila je ravnateljica Centra.

Dodala je kako u Ustanovi imaju opremljenu radno–okupacijsku radionicu za mlade osobe s invaliditetom koji svakodnevno dolaze na radionice u kojoj izrađuju čestitke, sublimacijske darove, šalice, magnete, kamene ploče, suvenire Brotnja i drugo.

''Kroz radno aktivaciju nastojimo ih motivirati za rad, za uključivanje u društvenu zajednicu i na taj način postići njihovo osobno zadovoljstvo, da mogu i trebaju raditi'' – smatra Brekalo.

Istaknula je kako je u Ustanovi smješteno i Stručno tijelo za procjenu, praćenje u upućivanje djece po Međunarodnoj klasifikaciji funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja (MKF model).

Naglasak na mogućnosti djeteta

''Ovim novim medicinsko–socijalnim pristupom stavlja se naglasak na djetetove mogućnosti, sposobnosti, interese i čimbenike okruženja, ne zanemarujući pri tom razvojne specifičnosti te se planira podrška koja će dovesti do više razine uključenosti djeteta i obitelji u društvo. Cijeli proces za procjenu, praćenje i upućivanje djece s teškoćama prati tim stručnjaka: logoped, edukacijski rehabilitator, psiholog i socijalni radnik. Stručno tijelo izvršava upis djeteta u registar nakon dobivene potpisane suglasnosti roditelja/skrbnika, koordinira proces procjene i stručne podrške zajedno s koordinatorima iz odgojno-obrazovnog, zdravstvenog sektora te sektora socijalne zaštite svih ustanova na području HNŽ-a. Uz kontinuirano prikupljanje podataka, a najviše šest mjeseci, Stručno tijelo izdaje preporuke na temelju kojih se izrađuje Osobno usmjereni plan podrške djeteta i obitelji na osnovu Priručnika za izradu osobno usmjerenog plana podrške i Smjernica za procjenu, praćenje i upućivanje djece s teškoćama u razvoju'' – kazala je Brekalo.

Osobno usmjereni plan podrške obuhvaća sva područja djetetova života te preporuke za svako od tih područja: prirodno okruženje (dom), vrtić/škola, terapije u koje je dijete uključeno (logoped, psiholog, edukacijski rehabilitator, liječnici…), slobodne aktivnosti (tečaj, trening i sl.).

''Potreba za novim načinom procjene i praćenja djece prepoznata je od strane Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi te Ministarstva odgoja i obrazovanja HNŽ-a te ova reforma i donošenje novog Pravilnika o procjeni, praćenju i upućivanju djece s teškoćama, HNŽ čini prvom županijom koja je prepoznala značaj sustavne podrške koja će biti u službi poboljšanja kvalitete života djeteta i obitelji'' – poručila je.

U ožujku 2022. godine završeno je opremanje senzorne sobe u Ustanovi, na koju su posebno ponosni.

''Senzorna soba sadrži opremu koja potiče razvoj svih osjetilnih sustava. Prostor je uređen tako da potiče djecu na kretanje, igru i formiranje adaptivnih reakcija koje vode organizaciji osjeta u mozgu. Terapija se provodi individualno, te je cilj da dijete kroz igru i aktivnosti koje većinom uključuju cijelo tijelo, uz pravi poticaj, na smislen i prirodan način aktivno usvaja informacije o kretanju, dodiru, prostoru i predmetima oko sebe. Prostor i oprema prilagođavaju se individualnim potrebama svakog djeteta'' – istaknula je ravnateljica Brekalo.

Osluškivanje potreba korisnika

U ustanovi imaju zaposlenog senzornog terapeuta, koji je ujedno edukacijski rehabilitator koji pruža usluge djeci sa teškoćama senzorne integracije.

Kako kaže, u Ustanovi osluškuju potrebe korisnika i u skladu s tim žele osigurati kontinuirani proces usavršavanja i izobrazba za djelatnike, kao i materijalne resurse kroz nabavku određenih didaktički stvari.

- Kroz apliciranja na različite projekte želimo ostvariti suradnju sa sličnim Ustanovama, organizacijama u cilju razmjene iskustva i znanja, ideja što nam može pomoći u svakodnevnom radu. Kroz projekte smo osigurali dio opreme za kabinete, omogućili potrebne edukacije djelatnika za što kvalitetniji rad s djecom, osigurali testove, stručnu literaturu, prilagodili prostorne kapacitete potrebama korisnika. stvari. U protekloj godini smo imali na mjesečnoj bazi stručna predavanja od raznih doktora, specijalista, terapeuta koji su svoje višegodišnje iskustvo voljni prenijeti i podijeliti sa drugima – naglašava Brekalo.

Proces edukacijske rehabilitacije pobliže je objasnila Magdalena Musa, magistra edukacijske rehabilitacije.

''Edukacijska rehabilitacija je znanost, odnosno struka, koja se bavi svim razvojnim područjima kod djeteta i čovjeka. Kada pričamo o djeci s teškoćama u razvoju, mislimo na onaj najraniji razvoj od nula do tri godine ili od nula do šest godina, gdje je razvoj najdinamičniji i najbrži, a u njemu se mogu dogoditi jako lijepi i veliki napreci, ako se dijete uključi na vrijeme'' – rekla je Musa.

Naglasila je kako se ''nikada nije prerano javiti određenom stručnjaku, također ne može biti ni prekasno, ali može biti malo kasnije nego što bi trebalo.''

''U radu edukacijskog rehabiltatora radi se na svim razvojnim područjima i jedan stručnjak kroz igru i kroz ono što je djetetu najprirodnije i spontano može postići napredak na svim područjima. Što se tiče starijih osoba ili osoba s invaliditetom oni se uključuju u rad ako dožive neku nesreću tijekom života ili zbog neke dugotrajne kronične bolesti te je potrebno ponovo rehabilitirati određena područja kako bi čovjek lakše funkcionirao u svakodnevnici'' – dodala je Musa.

Procjena djeteta za uključivanje u tretman

Ističe kako se djeca s bilo kojim neurorizikom trebaju javiti edukacijskom rehabilitatoru kako bi se obavila procjena da li je dijete potrebno uključiti u tretman ili ne.

''Naravno, uključivanje u tretman ovisi o sposobnostima i trenutnom stanju djeteta. Nekad su sposobnosti malo lošije pa je potreban intenzivan tretman, svakodnevan ili jednom tjedno kako bi se taj razvoj pokušao dostignuti i napraviti najbolje što se može u tom trenutku. Edukacijski rehabilitator osim najranijeg razvoja djelovati i u školskoj dobi, gdje im se pomaže u vještinama vezanim za školu kako bi što lakše usvajali nastavno gradivo. Napredak djeteta ovisi o vremenu kad se dijete uključilo u tretman, o angažiranosti samog stručnjaka, roditelja, okoline u kojoj djeluje i o sposobnosti samog djeteta. Ako imamo manje poteškoće, napredak će biti vidljiviji, a kod onih teži će biti manje vidljiv, ali sigurno neće izostati uz dugotrajan rad''– mišljenja je magistica edukacijske rehabilitacije.

Musa se na kraju osvrnula i kako to izgleda jedan dan edukacijskog rehabilitatora i ostalih zaposlenih u ovoj ustanovi.

''Djeca su uključena u individualne tretmane, dolaze u svoje određeno vrijeme gdje obavljaju određene stvari sa svakim stručnjakom. Veoma je bitno istaknuti važnost multidisciplinarnosti u centru. Svi zajedno radimo, a dijete dobiva kvalitetniji program. Svaki stručnjak iznosi svoje mišljenje, kako raditi s djetetom i onda svi mogu raditi na istim stvarima pa se cilj može prije postići'' – zaključila je Musa.

U prostorijama Centra smještena je i Udruga roditelja i prijatelja djece s posebnim potrebama ''Susre''“ iz Čitluka. Simbioza Udruge Susret i Edukacijsko-rehabilitacijskog centra sv. Josip Radnik je u cilju stvaranja što boljih mogućnosti za svakodnevni boravak, terapije i poboljšanja života djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji.