Bosni i Hercegovini prijeti sudbina Jugoslavije

Bosna i Hercegovina treba remont i konsenzus o novom modelu njezina uređenja, istaknuto je na javnoj tribini o BiH na kojoj je predstavljena knjiga prof. dr. Mile Lasića pod nazivom "Transnacionalne socijalizacije, politike i institucije Europske unije".

Kako je priopćeno danas iz Paneuropske unije BiH, skup je održan u Napretkovu kulturnom centru u Zagrebu, a organizirali su ga Hrvatsko kulturno društvo Napredak, Hrvatska paneuropska unija i Paneuropska unija BiH.

O knjizi kao i o stanju u BiH govorili su, osim autora Mile Lasića, zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, predsjednik Hrvatske paneuropske unije akademik Mislav Ježić i predsjednik Napretka mons. prof. dr. Franjo Topić.

''Jugoslavija se raspala jer nije uspjela upravljati različitostima. To prijeti i Bosni te Hercegovini, ali i Europskoj uniji koja bi trebala biti najjača civilna sila u svijetu...Europska unije će preživjeti sigurno, ali u kakvom obliku to se još ne zna. A za samu Bosnu i Hercegovinu najbolje je rješenje konsocijacija i federalizacija, a to ne znači razbijanje zemlje, već upravljanje resursima'', kazao je Lasić.

Napomenuo je kako nije logično da ima onih koji se protive federalizaciji, a jedan dio zemlje se zove Federacija. priopćeno je iz Paneuropske unije BiH

''U Bosni i Hercegovini nema osnova demokracije, putujemo u Milete u 19. stoljeće, a ti isti nas tobože vode u Europsku uniju. BiH može opstati samo kao zajednica konstitutivnih naroda i manjina - rekao je Lasić, dajući opasku kako su za BiH opasne i desne nacionalističke opcije, ali i" lažna dogmatska ljevica ".

Zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula istaknuo je kako se Lasić u knjizi uhvatio složene tematike objasniti institucionalnost funkcioniranja Europske unije i logiku njezinog nastajanja.

''On o tome ne piše hladno profesorski, već sa stavom. No, isto tako piše jasno o Bosni i Hercegovini'', kazao je Picula, dodavši kako je BiH kao država preuzela vrlo malo vrlina koje ima neka multilateralna zemlja, ali je preuzela sve mane.

Istaknuo je kako je veliki problem u BiH što je Daytonski sporazum stvorio klasu ljudi koji u zadnjih 25 godina žive odlično.

Govoreći o Europskoj uniji, Picula je kazao kako je ta zajednica najznačajniji politički projekt u europskoj povijesti, da je ispunila svoja očekivanja, ali da model sada trpi ozbiljna ograničenja i oštećenja što će se, po njegovu mišljenju, odraziti i na BiH.

''Mislim da će se Europska unija testirati na samoj Bosni i Hercegovini gdje jačaju disolucijski, a ne integracijski čimbenici'', rekao je Picula.

Predsjednik Hrvatske paneuropske unije Mislav Ježić predstavio je samu strukturu Lasićeve knjige, ali je govorio i o potrebi ustavnih reformi u Bosni i Hercegovini.

''Potrebno je razvijati duh multinacionalne zajednice, koji je ugrožen. Mora se razvijati demokracija koja poštuje i individualna, ljudska prava, ali i kolektivna, o čemu govori i sam Lasić u ovoj knjizi. Lasić smatra da je potreban ustavni preustroj, ali je u tom procesu bitna snažna medijacija Europske unije. Za Bosnu i Hercegovinu nije rješenje ono što nudi Rusija i Turska, već samo ono što nudi Europska unija'', naglasio je Ježić.

Predsjednik Napretka Franjo Topić kazao je kako je Lasić aktivni sudionik bh. društvene scene i vrlo je stručan jer analitički i precizno govori o stanju u našoj zemlji.

''Bosna i Hercegovina je komplicirana, u njoj se susreću tri svijeta, ali zbog toga je i važna. Svima je jasno da ovakvo uređenje nije pravedno i treba tražiti druga rješenja. I ona, kao i sama Europska unija, ima mana. Ali na zemlji nema raja i ne treba kukati već djelovati da se situacija promjeni. Meni često kažu da sam nerealni optimist, ali im uzvraćam uvijek onom istinom da niti jedan pesimist nije ništa ozbiljno napravio'', zaključio je Topić, stoji u priopćenju.

Knjiga „Transnacionalne socijalizacije, politike i institucije Europske unije“ objavljena je prošle godine. Namijenjena je ponajprije studentima masters studija politologije Filozofskog fakulteta Sveučilištu u Mostaru, kao i doktorandima društvenih znanosti.